ZAGREB - Smanjenje carina i porezne povlastice jučer su bile predmetom žučne rasprave u Banskim dvorima. Pravu je svađu izazvao prijedlog ugovora o suradnji Hrvatske i Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, koji se danas potpisuje u Zagrebu. Ugovor, naime, predviđa oslobađanje od poreza na dohodak hrvatskih državljana zaposlenih u UNHCR-u, što hadezeove vlade nisu dopuštale. Dio ministara suprotstavio se toj odredbi, jer u njoj vidi presedan koji će izazvati lančanu reakciju sličnih zahtjeva, i gubitak za proračun. Drugi su opet upozoravali da bi odbijanje ugovora bilo međunarodni presedan, te bi poništilo rezultate dvogodišnjih pregovora, a Hrvatska izgubila pomoć od 55 milijuna dolara za povratak izbjeglica.

Najglasniji protivnici ugovora bili su ministar Čačić, za kojega je to zadiranje u porezni sustav zemlje, i potpredsjednik Linić, koji je tražio da se imenuje osoba koja je ponudila takvu klauzulu, i razbacuje se državnim novcem. Nitko u Vladi, međutim, nije znao reći koliko će državnu blagajnu koštati ta porezna povlastica, kao ni je li ona sastavni dio konvencije o povlasticama i imunitetima UNHCR-a. Prepirku je prekinuo premijer Račan. “Ne možemo si dozvoliti javnu blamažu da nismo pripremljeni za ovakvu odluku! Prihvatit ćemo ugovor svjesni rizika, jer ne možemo prebacivati svoje propuste na međunarodni plan. A ministrima neka ide na dušu što nisu ranije postavili ta pitanja”, presjekao je Račan, a ministri digli ruke i prihvatili ugovor.

Problematično je bilo i s prijedlogom novog zakona o carinskoj tarifi, što je jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u WTO. Njime se carinsko opterećenje smanjuje za 28 posto na godišnjem nivou, što će umanjiti proračunske prihode za 4 milijarde kuna, ili za 8 posto. Sadašnje su carinske stope, obrazložio je ministar Fižulić, dvostruko veće nego u tranzicijskim zemljama, a trostruko veće od onih u zemljama Europske unije. Rezultat su masovni šopinzi s onu stranu hrvatskih granica, a to - prema procjenama HNB-a - Hrvatsku košta čak milijardu dolara godišnje. Zakon je trebao ići u hitnu parlamentarnu proceduru, ali je ipak izglasan redovni postupak. Protiv snižavanja carina prije ulaska u WTO bio je ministar poljoprivrede, Božidar Pankretić, jer smatra da bi to dovelo do naglog porasta uvoza i udara na domaću poljoprivrednu proizvodnju. Zbog toga Pankretić traži da se snižavanje carinskih stopa za poljoprivredu odgodi do stupanja Hrvatske u punopravno članstvo WTO-a.

Za hitno donošenje zakona bio je ministar Fižulić, jer će se - kako tvrdi - odugovlačenjem izgubiti pozitivni efekti nižih carina na turističku sezonu, gospodarstvo i trgovinu. On, naime, računa da bi se milijardom dolara izgubljenih inozemnim šopingom moglo otvoriti 20 tisuća radnih mjesta, a u proračun sliti 4 do 5 milijardi kuna gotovine, što - podsjeća Fižulić - odgovara iznosu državnog duga iz prošle godine.

Zbog nesugiasica među ministarstvima, Vlada jučer nije odobrila državne garancije za kreditiranje brodogradnje u iznosu od 330 milijuna dolara. Ministar Fižulić sa žaljenjem je konstatirao da će to onemogućiti rad pet domaćih brodogradilišta, a za sve je okrivio Ministarstvo financija, koje je “najprije odobrilo, pa osporili tu odluku”.

Zato se garancije brodagradnji nisu ni našle na dnevnom redu jučerašnje sjednice. Fižulić je tražio da se ta odluka uvrsti na iduću sjednicu Vlade, ali je njegov prijedlog stopirao Slavko Linić, ističući da Vladu ne treba opterećivati pitanjima koja nisu usuglasila resorna ministarstva.

HSP-ov prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HRT-u nije dobio zeleno svjetlo Račanove vlade, jer se njime “ne rješava pitanje javne televizije”. Predložena će rješenja Vlada ipak uvrstiti u vlastiti zakon o HRT-u, koji bi trebao biti gotov do kraja mjeseca.

Vlada se negativno izjasnila i o statutu Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, i to zato jer, ima “ozbiljne primjedbe na pitanje upravljanja Agencijom”. Saboru će savjetovati da ne potvrdi predloženi statut.