Iz Hrvatske izneseni deseci milijuna dolara za kojima se još traga, kaže Škreb

ZAGREB, 21. ožujka - Odbor za vanjsku politiku Zastupničkog doma Sabora u utorak se uglavnom bavio odnosima Hrvatske i Slovenije u svjetlu nedavnih posjeta predsjednika Stipe Mesića i saborskog izaslanstva. Članovi Odbora posebno su »secirali« izjavu predsjednika Mesića da se dogovor oko Piranskog zaljeva mora postići tako da Hrvatska zadrži granicu s Italijom, a Slovenija dobije izlaz na otvoreno more.
Mate Granić (DC) ocijenio je da je riječ o nedorečenoj izjavi, podsjetivši da je Hrvatska dosad imala stajalište po kojem Sloveniji maksimalno može dati slobodan prolaz na otvoreno more. I Anto Đapić (HSP) je izrazio zabrinutost zbog Mesićevih izjava koje drži radikalnom revizijom hrvatskih stavova i najavom prepuštanja hrvatskog teritorija te je predložio saborsku raspravu o odnosima sa Slovenijom. Zdravko Tomac (SDP) i Ivo Škrabalo (HSLS) Mesićevu izjavu ne drže toliko dramatičnom jer, kazali su, Predsjednik nije odstupio od službene politike.
Ivo Sanader (HDZ) drži da bi Hrvatska trebala zatražiti određivanje datuma za početak pregovora o pristupanju EU, Partnerstvu za mir i Sporazumu o sigurnosti i suradnji. Na sjednici, održanoj na poticaj Ministarstva, zaključeno je da treba intenzivirati suradnju Odbora i Ministarstva te stvarati zajednička stajališta za sva ključna međunarodna pitanja koja bi obvezivala sve sudionike u kreiranju vanjske politike - Odbor, zastupnike, Ministarstvo i Ured Predsjednika. Time bi se spriječili nesporazumi i različite interpretacije državne politike. Zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković Kurelec istaknula je da treba pripremiti i raspored tema za zajedničke rasprave, najavivši da će se na idućoj sjednici Odbora razgovarati o hrvatsko-slovenskim odnosima. Napomenula je kako se od Hrvatske očekuje da preuzme aktivnu ulogu u stabiliziranju regije, posebno u okviru Pakta o stabilnosti, pri čemu ne treba strahovati da se Hrvatsku neće individualno tretirati u procesu euroatlantskog integriranja.
Na odborima za gospodarstvo, razvoj i obnovu te za financije i državni proračun raspravljalo se o godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke za 1998. Guverner HNB-a Marko Škreb kazao je da je lani negativan rast BDP-a bio jedan posto, dok je inflacija zadržana na četiri posto. »No, osigurali smo stabilan tečaj kune, a unatoč dugu od devet milijardi dolara, Hrvatska nije prezadužena zemlja i nema potreba za reprogramom dugova«, naglasio je on.
Govoreći o novcu iznesenom iz Hrvatske, Ivan Penić (HDZ) je rekao da je bivša Vlada pokušala riješiti taj problem osnovavši radnu skupinu koju je Škreb nazvao »tragačima novca«. »Postoje indicije da je novac odnesen u inozemstvo, a za tri banke postoje i tragovi gdje se taj novac nalazi. Njegovo traženje je mukotrpan posao koji se mora voditi na državnoj razini. Procjenjujemo da se radi o desecima milijuna dolara, a postoje indicije da je taj iznos možda i veći«, istaknuo je Škreb, dodavši da je za sanaciju banaka ukupno potrošeno 50 milijuna kuna. Napomenuo je da je lani 11 banaka iskazalo gubitak te najavio smanjenje kamata HNB-a i novi zakon o platnom prometu. Zlatka Matešu (HDZ) zanimala je podjela zlata bivše države. Škreb je kazao da od ukupnih 400 milijuna dolara, Hrvatskoj pripada 28,49 posto do kojih će se nastojati što brže doći.