ZAGREB - Parlamentarni Odbor za gospodarstvo odlučio je preporučiti Vladi da pojača rad svog međuresornog tijela koje već oko dvije godine traga za stotinama milijuna njemačkih maraka, iznesenih u inozemstvo iz hrvatskih banaka, izjavila je jučer za naš list Dragica Zgrebec, predsjednica Odbora za gospodarstvo Zastupničkog doma. Rekla je da su članovi tog odbora bili šokirani kad su prekjučer čuli od guvernera HNB-a dr. Marka Škreba da je država u prošlih nekoliko godina uložila čak 50 milijardi kuna u sanaciju domaćih banaka, nakon što je prethodno dio novca iz njih iznesen u inozemstvo. Još 1998. godine, u doba ministra policije Ivana Penića formirana je međuresorna grupa u koju su uključeni MUP i Ministarstvo financija, popularno nazvana “tragači za novcem”. Prema podacima Škreba, samo iz Glumina, Dubrovačke i Komercijalne banke izneseno je u inozemstvo gotovo sto milijuna DEM. “Tragači za novcem” otkrili su kanale odlijevanja novca, a zna se i gdje se novac nalazi. Međutim, ti podaci zasad stoje u ladicama u MUP-u. “Zbog toga preporučujemo Vladi da nastavi posao traganja kako bi se dio novca vratio u zemlju”, rekla je Dragica Zgrebec.

Kako vratiti hrvatski novac iz stranih banaka? Član odbora za gospodarstvo Damir Kajin smatra da će sama hrvatska država morati pokrenuti neke sudske postupke protiv odgovornih, jer samo na temelju sudskih zahtjeva strane države mogu vratiti nestali novac. Logično je pitanje kako se moglo dogoditi da bivša vlast nije spriječila iznošenje novca iz banaka, kako ih ne bi morala naknadno sanirati novcem svih poreznih obveznika. “Do toga je došlo zato što nije bilo unutarnje kontrole u bankama, a dovoljnu kontrolu nije provodila ni središnja banka, HNB”, objašnjava Dragica Zgrebec. Iz njezinih riječi može se zaključiti da je nadzor u bankama vođen kao i u slučaju kada se kozu zaduži da čuva zelje. “Najveći dioničari u bankama istodobno su bili i najveći dužnici tih banaka, a za to vrijeme njihovi predstavnici sjedili su u njihovim nadzornim odborima. Po srijedi je bila i sprega bankarskih i političkih krugova”, objašnjava Zgrebec.

DAMIR KAJlN: Matešu i Škreba nitko ne može amnestirati

Hoće li dr. Marko Škreb, guverner HNB-a odgovarati za odlijevanje novca iz hrvatskih banaka? “Nitko ne može amnestirati bivšu hrvatsku Vladu ni HNB za posljedice bankarske krize 1998. godine, koja je završila sanacijom čak 13 novčarskih institucija”, kaže Damir Kajin, član Odbora za gospodarstvo. Posljedice toga država će otplaćivati još najmanje pet godina, ali samo da bi podmirila tkz. osiguranu štednju do 100 tisuća kuna. No, mnogi građani već su napustili svaku nadu da će im biti vraćeni iznosi većci od 100 tisuća kuna, izjavio je Kain.

Vrlo je teško navesti konkretan i ukupan iznos novca što je na nezakonit način iznesen iz Hrvatske, budući da je svaki predmet za sebe specifičan. Nedavno smo, podsjećam vas, dali informaciju o obradi u Ministarstvu pomorstva prometa i veza gdje je dio novca plasiran i u inozemestvo kroz razne off-shore tvrtke i slično, kazao nam je jučer u kratkom razgovoru pomoćnik ministra unutarnjih poslova za kriminalističku policiju Dragutin Cestar zamoljen za komentar izjave guvernera Marka Škreba da su iz Hrvatske “iz banaka u stečaju u inozemstvo izneseni dvoznamenkasti milijuni njemačkih maraka”.

- Za sada još ne mogu govoriti o potvrđenim kanalima kojima je novac iznošen. Ipak, ukoliko nam netko može potvrditi ili ukazati na njih vrlo rado ćemo takvu informaciju preuzeti.

- Kako se ovih zadnjih dana može vidjeti dosta intenzivno radimo upravo na tome, i nastavit ćemo raditi sve dok ne utvrdimo protuzakonite djelatnosti kod bilo koga. Nema nikakvog drugog limita, nema više nedodirljivih.

- Teško je sada reći budući da u obradi imamo mnogo predmeta. Svaki od njih je specifičan i značajan, ali govoriti unapiijed o ishodima tih obrada vrlo je teško. Što se Gucića tiče mogu vam reći samo da je dio aktivnosti vezan za njega još u tijeku.

Televizijska je kamera svjedočila bolje od riječi. Guverner Hrvatske narodne banke, dr. Marko Škreb, ležerno je držao predavanje za katedrom ispred koje su, šutke i gotovo skrušeno, sjedili članovi Odbora za gospodarstvo Zastupničkog doma Sabora. Doduše, neki su se, ipak, usudili nešto priupitati...

Slična saslušavanja visokih dužnosnika izvršne i monetarne vlasti pred odborima Predstavničkog doma i senata u Kongresu SAD-a na TV ekranima (i u stvarnosti) izgledaju dijametralno drukčija. Za katedrom su narodni zastupnici. Oni ispituju, a ne slušaju predavanja, dok pozvani funkcioneri polažu javni račun, za svoje odluke i politiku. Šokantno je Škrebovo priznanje da je od 1991. godine do danas za sanaciju poslovnog bankarstva u Hrvatskoj utrošeno više od 50 milijardi kuna - što je ravno ovogodišnjem državnom proračunu! Još šokantnije je što Škreb - priznajući javno da su grabež i pljačka nacionalizirani - nije ni riječju pokušao locirati ičiju, pa ni svoju odgovornost za financijski brodolom države i sistema!

Vrhunac je bilo hitno podržavljenje 1998./1999. godine, inače privatizirane (i od petoro ortaka potpuno opljačkane) Dubrovačke banke. Podržavljene samo zato da bi je formalno, država mogla prekonoć “sanirati” s milijardu kuna iz svih naših džepova. Znate li koliko je to? E, pa toliko novca je u ovogodišnjem proračunu predviđeno za cjelokupno hrvatsko zdravstvo. Kronično bolesno od besparice u društvu mrtvih investicija, polumrtvih financija i opljačkanih banaka. A računi su počeli pristizati: Bit će, kažu - sve šokantniji. Usput, ugledni njemački ekonomski časopis “Handelsblatt” nedavno je otkrio kako je na privatnim računima hrvatskih građana - koji ne žive samo u Njemačkoj nego i u Hrvatskoj – “štednja” porasla na 25 milijardi maraka samo u zadnjih pet godina! Premda je, kaže taj list, u međuvremenu prepolovljen broj aktivnih hrvatskih gastarbajtera, tj. onih koji u Njemačkoj još privređuju. Dakle, zaključuje Handelsblatt, u Njemačkoj sve više štede neki važni i bogati Hrvati iz svojih matične domovine. Kojima je, vjerojatno, nezgodno čuvati bogatstvo kod kuće!

Nezavisni ekonomist Mladen Vedriš govori pak o dvije dimenzije nedavne bankarske krize: jedna je klasični kriminal, oko čega će još biti riječi, a druga i dublja je nestabilnost bankarskog sektora u cjelini. “Zašto su Vlada i HNB bile pasivne, koji je uteg političkog faktora tu krizu htio, uvjetno rečeno, produbiti u neke osobne obračune i dovesti do kraja preko razračuna u bankama, to je ono što će javnost vrlo vjerojatno tijekom ove godine postupno saznavati”, uvjeren je Vedriš.

- Svjesm smo našeg dijela angažmana oko nadzora banaka i isto tako smo jasno svoje zapisnike, odnosno saznanja o tim bankama, dali toj komisiji (“tragačima novca”). Pitanje bi prvenstveno trebalo uputiti Vladi, rekao je Marko Škreb jučer na Radiju 101, ističući da je s “tragačima novca” problem djelomično i u tome što je riječ o ekspertnoj radnoj skupini, a ne o zasebnoj instituciji. Vrlo je važno, naime, nastaviti i intenzivirati pronalaženje nelegalno iznesenog novca, a u svijetu za slične stvari često postoje i zasebne institucije.

- Morate znati da govorimo o tzv. papirnatom kriminalu, gdje je dokaze relativno lagano uništiti ili barem učiniti ih netransparentnima, pa je potreban vrlo minuciozan rad da se točno utvrdi o čemu se radi - tumači Škreb. Bez konkretnih sudskih naloga niti jedna zemlja neće, naime, predočiti stanje računa svojih banaka.

DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO I DALJE BEZ PODATAKA O GLAVNIM POČINITELJIMA BANKARSKIH AFERA

ZAGREB - Državni odvjetnik Berislav Živković tvrdi da mu “na stol” nikada nisu došli podaci Vladine radne grupe popularno nazvane “tragači novca”. Ukoliko ti podaci stignu do Živkovića, on će ih uputiti nadležnom državnom odvjetniku koji bi pokrenuo postupak na temelju čl. 279 Kaznenog zakona (prikrivanje protuzakonito dobivenog novca).

- Mi možemo putem međunarodne pravne pomoći zatražiti zamolbenim putem od tužilaštava u drugim zemljama da nam dostave ođređene podatke. Ali onda im trebamo reći i na temelju čega to tražimo, a za to su nam potrebna saznanja radne grupe - poručuje Živković, pretpostavljajući da se podaci još prikupljaju i naglašavajući da se postupak ne može voditi tek na temelju “nekih indicija”. Podizanju zahtjeva za istragu prethodi, naime, osnovana sumnja, koja tek uz dokaze dovodi do podizanja optužnice.

Suradnja s inozemnim tužilaštvima inače je gotovo svakodnevna. Kada je u pitanju poslovanje hrvatskih banaka, u Državnom odvjetništvu već duže vrijeme očekuju pomoć od “jedne europske države”. O kojoj je banci i o kojoj državi riječ, Živković nije želio precizirati, iako je u razgovoru kazao kako se u istražnom zahtjevu oko Dubrovačke banke spominju i neke off shore kompanije u Lichtensteinu.