Hrvatska je prezadužena čim ne može plaćati svoje dugove
Pravi iznos inozemnog duga otkriva samo plan otplate što ga je Minista
rstvo financija objavilo u svojem izvješću za 1998., prema kojem na dvije milijarde i 673 milijuna dolara glavnice država u razdoblju od 1997. do 2005. treba platiti još i milijardu dolara kamatePiše: Ratko Bošković
Unatoč devet milijardi dolara duga, Hrvatska nije prezadužena - rekao je guverner Hrvatske narodne banke na sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo i obnovu. I, doista, devet milijardi dolara čini oko 45 posto jednogodišnjeg hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, a to po svjetskim kriterijima svrstava Hrvatsku među umjereno zadužene države. No osim udjela duga u BDP-u, postoji još jedan, daleko važniji kriterij stupnja zaduženosti, a to je - može li neka zemlja svoj dug, makar i mali, uopće vraćati?
Hrvatska svoj dug - ni inozemni ni domaći, ma kako bio malen - ne može vraćati. Da bi mogao otplatiti ovogodišnju ratu inozemnog duga veću od milijarde američlah dolara, hrvatski državni proračun morao je prodati novu tranšu obveznica od 500 milijuna eura ili pola milijarde dolara. Predizborna najava Dražena Budiše da će Hrvatska morati reprogramirati svoje inozemne dugove, u stručnim krugovima oštro kritizirana i demantirana na neizravni se način obistinila.
Prodaja hrvatskih obveznica na europskom financijskom tržištu, međutim, prikazana je hrvatskoj javnosti kao uspjeh. Obveznice su - tvrde Vladini ministri - postigle vrlo povoljnu cijenu i nisu povećale hrvatsku inozemnu zaduženost. Ni jedno ni drugo, međutim, nije posve točno.
Ministar financija dr. Mato Crkvenac doista je nove hrvatske euroobveznice
prodao uz osjetno nižu rizičnu premiju no što je iste takve obveznice prije godinu dana prodao Borislav Škegro. Od Škegre su inozemni ulagači tražili kamatu 3,75 posto veću od kamate na referentne njemačke državne obveznice, dok je profesor Crkvenac prošao s premijom na rizik od 2,10 posto.Početkom ove godine svoje su euroobveznice prodale i druge europske zemlje u tranziciji, među njima i Poljska, Češka i Slovenija. Poljska, koja ima međunarodni financijski rejting "BBB minus" kao i Hrvatska, na deset je godina plasirala 600 milijuna eura s premijom od samo 0,82 posto, a Slovenijaje za novih 400 milijuna eura duga platila dodatnih 0,75 posto kamate - triput manje no Hrvatska. Zadužnice Račanove vlade još uvijek prolaze nešto lošije od slovačkih, kojima s
e u posljednje vrijeme trgovalo uz rizičnu premiju od 1,50 posto.Ministar Crkvenac novim je hrvatskim euroobveznicama morao pridodati kupone za kamatu koje će inozemnim investitorima sljedećih pet godina nositi sedam posto na godinu: na 875 milijuna maraka novog duga Hrvatska će svake godine morati platiti oko 44 milijuna maraka kamate, ili tijekom pet godina ukupno 220 milijuna maraka. Prodajom novih euroobveznica za toliko je, dakle, povećan ukupni hrvatski inozemni dug.
Gotovo četvrt milijarde maraka za Hrvatsku je golem novac. S njim bi se moglo sagraditi 20 30 kilometara autoceste, udvostručiti flota zrakoplova Croatia Airlinesa, sagraditi deset velikih tankera. No sav taj novac Hrvatska će, međutim, platiti njemačkim, britanskim, talijanskim ili američkim umirovljenicima čiji su mirovinski fondovi najčešći kupci hrvatskih državnih obveznica.
Izvješćivanje o prodaji novih hrvatskih euroobveznica nije bila jedina prigoda u kojoj je kamata jednostavno zaboravljena. Ni u službenim podacima o ukupnom hrvatskom inozemnom državnom dugu kamata se uopće ne spominje: kao da je nema, premda se ona s vremenom penje do polovice glavnice duga!
Prema podacima Ministarstva financija, hrvatski se državni proračun od osamostaljenja kod privatnih vjerovnika u svijetu ukupno zadužio za dvije milijarde i 673 milijuna dolara. Njegov najveći dio - milijardu i pol dolara - čine zamjenske obveznice izdane takozvanom Londonskom klubu, a u tom iznosu nema dugova drugim državama (Pariškom klubu) niti inozemnih kredita poslovnih ban
aka, poduzeća i građana.No pravi iznos inozemne zaduženosti hrvatske države otkriva tek plan otplate što ga je Ministarstvo financija objavilo u svojem godišnjem izvješću za 1998. prema kojem - na dvije milijarde i 673 milijuna dolara glavnice - državni proračun od 1997. do 2005. treba platiti još i - milijardu dolara kamate!
Ukupni inozemni državni dug nije dakle, 2,7 nego je, s kamatom na ovogodišnje obveznice, preskočio četiri milijarde dolara. Ako i ostali hrvatski inozemni dugovi s kamatom rastu za 40 posto - što javnost nikad nije imala prilike saznati - onda ni hrvatski ukupni inozemni dug nije devet, nego 13 milijardi dolara, a zaduženost nije umjerena nego velika, jer doseže 70 posto bruto domaćeg proizvoda.
Ako će se i dalje refinancirati novim prodajama zadužnica, hrvatski inozemni dug svake će godine rasti kao gruda snijega koja se kotrlja niz planinu: u takvim prilikama posljednja prodaja obveznica mnogo je bliže dokazu da je hrvatska država bankrotirala nego dokazu da postiže velike međunarodne
financijske uspjehe.