ZAGREB - Nije prošlo ni dva mjeseca otkako su novi predsjedntk države i vlada zasjeli na položaje, a već su izbile prve iskre u njihovim odnosima. Nesporazumi koji su izbili oko pitanja trebaju li šefovi Vlade i Sabora ispraćati Predsjednika na put u inozemstvo, već na prvom koraku pokazuju da preraspodjela velikih ovlasti šefa države u korist vlade i parlamenta neće ići tako glatko kako su to neki mislili prije izbora.

Vicepremijer dr. Goran Granić izjavio je preksinoć da je besmisleno to što je protokol šefa države tražio od članova Vlade da isprate i dočekaju Stjepana Mesića u zračnoj luci prigodom posjeta Bosni i Hercegovini. Granić je, doduše, dočekao Mesića kad se vratio iz Sarajeva na zagrebački aerodrom, ali je rekao kako se nada da će se protokol šefa države uskoro promijeniti i da više neće biti “takvih predstava” naslijeđenih iz vremena dr. Franje Tuđmana, jer nisu primjerene modernim državama.

Postoji suglasnost između Mesića, Račana i Tomčića da bi sam šef države svojom praksom trebao smanjiti široke ovlasti koje je koristio Tuđman. Prije nego što se donesu ustavne promjene, trebalo bi promijeniti nekih 16 zakona kojima je bivša vlast dodatno proširila velike ovlasti predsjednika Republike. Neki zakoni, kao što su oni o Vladi i djelokrugu njezinih resora, već su promijenjeni, pa šefdržave više ne može postavljati državne tajnike u ministarstva.

Sljedeći potez, po svemu sudeći, bit će donošenje zakona o Uredu predsjednika Republike, kojimi bi trebalo smanjiti djelokrug šefa države, tako da njegov ured više ne bi mogao djelovati kao vlada paralelna onoj u Banskim dvorima. Radna verzija tog zakona navodno je završena ovih dana, a Vlada ju je poslala i Pantovčaku. U vladinim krugovima jučer se nije moglo ništa doznati o sadržajn tog zakona, pa se pretpostavlja da Ivica Račan želi s time najprije upoznati samog Stjepana Mesića, a onda javnost, kako ne bi dolijevao ulje na vatru nesporazuma.

Uza sve to ministar obrane Jozo Radoš prekjučer se javno požalio da mu predsjednik Mesić još nije odgovorio na njegov pismeni zahtjev da se riješi nelogičnost po kojoj ministar imenuje svoje pomoćnike, a šef države načelnike uprava. Radoš je očito ciljao na to da što prije treba promijeniti Zakon o oružanim snagama, pri čemu bi šef države izgubio dio utjecaja na njegovo ministarstvo.

Čini se kako Stjepan Mesić i Vlada uz pomoć ekscesa s protokolom ispituju jedni druge, kako bi vidjeli koliki im je politički prostor i koliko su oba takmaca spremni popustiti jedan drugome uoči početka promjena brojnih zakona i Ustava. Treći bitan faktor, a to je Hrvatski državni sabor, odnosno njegov predsjednik Zlatko Tomčić, drži se još po strani. No, Tomčić je već rekao kako smatra da bi u raspodjeli ovlasti između šefa države, Vlade i Sabora trebalo napraviti ravnotežu između tih triju faktora. To znači da Tomčić ne zagovara automatsko prenošenje ovlasti iz Mesićeva ureda na Račanov ured, a da parlament ostane prikraćen. Hrvatska javnost, međutim, očekuje od tih triju faktora što više suradnje, a što manje sukoba.