Prekjučerašnji potpuni slom jedne od većih regionalnih banaka, pulske Istarske banke, moguće je u ovom času usporediti samo s bankrotom Dubrovačke banke. Sličnost ta dva, za razmjere hrvatskoga gospodarstva, velika bankrota je u tome što se nisu smjeli dogoditi, ili drugim riječima, mogli su se izbjeći, a izbjegnuti - nisu.

Istarska je propala u času kad je bila na domak konačnom oporavku i pred neizbježnom privatizacijom, a Dubrovačka kad je bila u najvećem zamahu. No, među tim bankrotstvima ima i nekih značajnih razlika: Dubrovačka je bila propala zbog sukoba interesa među njezinim vodećim dioničarima, članovima uprave i nadzornog odbora i ostalim ortacima, a samo donekle zbog politike atraktivnih, visokih kamata na štedne depozite, i sve to u vrijeme koliko-toliko stabilne HDZ-ove vlasti u cijeloj zemlji (pa je ubrzo na teret proračuna i ozdravljena), dok je Istarska slomljena neposredno nakon što je nova Vlada krenula u slojevitu reformu državnih financija i ukupne gospodarske politike, pa se donekle taj slom poklopio i sa završnicom rasprave o novom državnom proračunu.

I dok je u HDZ-ovo doba postojao puni stranački, sklad između članova Vlade, vrha Hrvatske narodne banke i vrha Dubrovačke banke, u najnovijem višestranačkom odnosu snaga Vlada se sastoji od članova “šestorke”, a HNB u svom vrhu ima staru postavu, koja je nova prema tome što je Škreb uoči parlamentarnih izbora napustio HDZ, i što je nova Vlada pred svijetom i domaćom javnošću odlučila prekinuti “upotrebu” HNB-a za svoje tekuće potrebe te joj prepustiti punu, ustavom davno određenu, slobodu djelovanja.

Činjenica je, međutim, da je Istarska banka, prema zadnjim podacima HNB-a, prošlu godinu završila s gubitkom od oko 139 milijuna kuna, iznosom koji je čak za 44 milijuna kuna veći od bančina jamstvenoga kapitala, koliko je navodno iznosio ukupan skup transfera prema Kutlinoj Globus grupi, ali i to da Vlada, kako to ističu u Županiji istarskoj, prema banci još nije ispunila sve obveze.

O kojim je to obvezama riječ, vidjet će se već idućih dana. A posljedice ovog sloma već su na djelu: od problema u isplati plaća mnogih poduzeća u Istri, do novih neizvjesnosti u pripremama za skoru, donedavno obećavajuću turističku sezonu. Na privatizaciju i te bankrotirane banke i većine turističkih kapaciteta u Istri do daljnjega bi stoga trebalo - zaboraviti, kako se u sjeni jednog suvišna bankrota sve ne bi pretvorilo u totalnu rasprodaju.