ZAGREB - Haaški je sud još prije dva tjedna dobio neke dokumente od Hrvatske - potvrdio nam je jučer Paul Risley, glasnogovornik Ureda tužitelja Haaškoga suda.

Risley je time potvrdio riječi ministra pravosuđa prof. Ivaniševića da je Hrvatska nedavno poslala dio dokumenata koje traži Haaški sud, iako nije precizirao o kojim je spisima riječ i zadovoljavaju li oni zahtjeve suda. Ministar je rekao da su poslani dokumenti, odnosno kopije sudskih postupaka koje je hrvatsko državno odvjetništvo pokrenulo nakon akcija Bljesak i Oluja protiv počinitelja zločina. Ti se kazneni postupci spominju i u Bijeloj knjizi koju je donedavni ministar pravosuđa prof. Šeparović predao Haaškomu sudu za boravka u Haagu u rujnu prošle godine.

Tada je prof. Šeparović iznosio statistiku od nekoliko tisuća predmeta koji su protiv hrvatskih građana pokrenuti pred sudovima zbog zločina počinjenih nakon Bljeska i Oluje, no ni jedno kazneno djelo nije bilo okarakterizirano kao ratni zločin.

Dostava dokumenata o Bljesku i Oluji koje je spomenuo još ne znači da je Hrvatska ispunila obaveze zbog kojih je prijavljena Vijeću sigurnosti: dokumente o poginulima, izvješća s obdukcija, mjesta pokopa, podatke o zaprimljenim pacijentima u kninskoj bolnici tijekom akcije Oluja te razne dokumente koji govore o političkim i vojnim ciljevima akcija. Dostavom dokumenata, Hrvatska nakon potpunoga prekida suradnje s Haaškim sudom obnavlja odnose, iako oni zasigurno ne znače ispunjenje zahtjeva. To znači i to da Hrvatska uspostavlja nove odnose, koje je ministar Ivanišević djelomično i najavio: priznaje se nadležnost za počinjene ratne zločine, ali to ne znači i dostavu svih traženih dokumenata, već samo onih koji se odnose na konkretne zločine.

O novoj bi strategiji Hrvatske prema međunarodnom kaznenom sudu danas mogao raspravljati i novi saziv Savjeta za suradnju s međunarodnim sudovima u koji su kao članovi imenovani prof. Stjepan Ivanišević, Jozo Radoš, ministar obrane, Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova, Tonino Picula, ministar vanjskih poslova, Ozren Žunec, ravnatelj HIS-a, Tomislav Karamarko, predstojnik UNS-a, prof. Božidar Bakotić, prof. Ivo Josipović te Anto Nobilo i Petar Pulišelić, branitelji u Haagu. Predsjednikom Savjeta imenovan je dr. Goran Granić, potpredsjednik Vlade.

Tako, primjerice, ne može odlučiti hoće li početi progon počinitelja zločina u Ahmićima, kako se nedavno počelo iznositi u javnosti. Upravo bi samostalni progon odgovornih za ratne zločine bio osobito važan za Hrvatsku jer se u posljednja dva mjeseca, koliko je prošlo od formiranja nove vlasti i vlade, nije ništa dogodilo, a takav bi stav mogao biti protumačen kao nastavak dosadašnjih odnosa, temeljenih na odugovlačenju sa svim obavezama, zapravo nesuradnji s Haaškim sudom. Kad smo prije nekoliko dana pokušali doznati nešto više o pokretanju postupaka za navedene osobe, iz Državnog nam je odvjetništva odgovoreno da će postupci biti pokrenuti kad se istrage završe, što je odgovor kakav se mogao čuti i prošlih godina.