ZAGREB, 9. travnja - Od parlamentarnih izbora proteklo je gotovo 100 dana, a od imenovanja Vlade tek nešto manje, pa je to razlog i za kratki rezime učinjenog ili barem procjene o tome kakav »novi smjer« u vođenju Hrvatske mogu očekivati birači koji su svoje povjerenje dali koaliciji šest stranaka. Upravo veliki broj stranaka u koaliciji vjerojatno je razlog što ni poslije tri mjeseca nije završen i kadrovski ustroj većeg broja državnih institucija, te što se u javnosti više priča o ovlastima predsjednika i premijera negoli o konkretnim potezima pojedinih ministara po kojima bi poslije »suza i znoja« bilo i optimističke perspektive. Naime, zasad je samo razvidno da se ostvaruju premijerove riječi - štednja na svakom koraku.
Za Vjesnik prva tri mjeseca nove vlasti komentiraju umirovljenici, sindikati, poslodavci, ekonomisti, predstavnici oporbenih stranaka te ističu koliko su se ili nisu ostvarila njihova očekivanja. »Karakteristike života u Hrvatskoj u prvih 100 dana nove vlasti su negativne: sve se više povećava nezaposlenost, cijene rastu, plaće se snizuju, pravosuđe ne funkcionira, a revizija pretvorbe nije pokrenuta«, ocjenjuje Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), te dodaje da sankcioniranje gospodarske krize nije još ni započeto. »Proračun za ovu godinu je manji, ali on je skrbnički, a ne razvojni«, kaže Mučnjak, dodajući kako broj socijalnih slučajeva sve više raste. »Program Vlade, osim odricanja, još se nije počeo provoditi«, tvrdi predsjednik HUS-a. Jedini pozitivni efekti, nastavlja, zabilježeni su u sferi vanjske politike. »Na žalost, bez obzira na programsko određenje Vlade, socijalni dijalog je ostao samo deklarativan - tripartizam, kao osnovna pretpostavka socijalnog mira i izlaska iz teške situacije, nije postignut«, zaključuje Mučnjak.
»Načelno pozitivno ocjenjujem dosadašnju koncepciju Vlade, ali očito je da Vladi treba više od 100 dana da se snađe«, kaže Dalimir Kuba, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU), te pojašnjava da je provedbu pozitivne koncepcije potrebno učiniti spretnije. »Vlada je odlučno stala na poziciju kresanja javne potrošnje, što mi, kao korisnici proračuna, ipak pozdravljamo«, ocjenjuje Kuba, te dodaje kako vjeruje da se će se provedba programa, kao i pojedini resori i ljudi koji ih vode, ipak »uhodati«.
»S obzirom na još prije izbora sklopljene sporazume s političkim strankama čiji predstavnici danas sjede u novoj hrvatskoj Vladi, i na tada postignute dogovore, ostajemo kod stava da nećemo javno komentirati rad Vlade do isteka prvih 100 dana u tzv. "širem" smislu, odnosno do 5. svibnja ove godine«, rekao nam je Željko Ivančević, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). To je, istaknuo je Ivančević, na svojevrstan način pokazivanje »dobre volje« poslodavaca prema neočekivanim problemima s kojima se nova Vlada suočila prilikom preuzimanja vlasti. No, dodaje kako su predstavnici HUP-a dosad imali čitav niz sastanaka s predsjednikom Vlade, ministrima i predsjednikom Sabora, u kojima su im »bez dlake na jeziku« konkretno izrekli sve primjedbe i pohvale o dosadašnjem radu Vlade premijera Račana, ali javnost će na HUP-ovu ocjenu ipak još morati pričekati.
Alojz Malogorski, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, je zadovoljan što se počelo raditi na zakonu o povratu duga umirovljenicima, »što pokazuje da ova Vlada ima političku volju za rješenje problema. No, nismo zadovoljni činjenicom da se zakon priprema bez predstavnika Matice umirovljenika Hrvatske. Smatramo da to nije pravedan potez Vlade, koja bi trebala djelovati na principima socijalnog dijaloga«. Prema njegovim riječima, umirovljenici nisu zadovoljni ni činjenicom da u ovogodišnjem proračunu nije osigurano dovoljno novca za isplatu mirovina.
»Problem je ne samo u tome da nema novca kojim bi se barem malo povisile mirovine, što bi bilo na tragu ispunjenja zakona o vraćanju duga, nego i u tome što nije osigurana jednomjesečna pričuva koja bi omogućila da se mirovine isplaćuju početkom mjeseca«, naglasio je Malogorski. Dodao je da je Vlada predvidjela da se budžet Zavoda popuni poboljšanom naplatom doprinosa, za približno 17,5 posto, što »neće biti moguće«.