PULA - Dvije velike bankarske krize u Hrvatskoj od njena osamostaljenja, koštale su 5,5 milijardi američkih dolara (44 milijarde kuna). Važno je reći da se oko 15 posto iznosa pripisuje drugoj bankarskoj krizi, a koliko će porezne obveznike opteretiti, najnovija kriza, može se samo nagađati. Procjene su to koje je nedavno iznio guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb koji prvu bankarsku krizu smješta u razdoblje 1991. do 1996., a drugu na početak 1998. s krizom Dubrovačke banke.

Podsjećamo da je Savjet HNB-a prošle srijede uz imenovanje privremenih upravitelja u Istarsku banku i vinkovačku Cibalae banku, zatražio otvaranje stečajeva nad Hrvatskom gospodarskom, Agroobrtničkom bankom iz Zagreba, Razvojnom bankom Dalmacija Split te nad zagrebačkom štedionicom Adria. Ukinito je odobrenje za rad podružnice Societe Generale Zagreb i Krapinsko-zagorskoj banci iz Krapine jer nisu uskladile poslovanje s novim Zakonom o bankama, pa će krapinska banka biti pripojena Privrednoj banci Zagreb. Odlukom Savjeta HNB-a čak šest štedionica ostalo je bez odobrenja. Zbog postupanja suprotno zakonima i propisima te zbog opasnosti da neće uredno ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima dozvola za rad ukinuta je zagrebačkim štedionicama: Štedionici za razvoj i obnovu, Investicijsko-komercijalnoj štedionici, Štedionici Dugi pogled i Zagrebačkoj štedionici. Licenca je oduzeta i dvjema splitskim štedionicama: Gold štedionici i Štedionici Mediteran. Guverner Škreb navodi kako je u razdoblju od 1991. do 1996. godine sanacija banka stajala 4,6 milijarda američkih dolara. Početkom 90-ih utrošeno je prvih 990 milijuna američkih dolara iznos za sanaciju banka izdavanjem velikih obveznica. Drugi veliki iznos je bilo pretvaranje devizne štednje u javni dug 1992. godine za što je utrošeno 3,190 milijarde dolara. Slijede sanacije Slavonske, Splitske, Riječke i Privredne banke tijekom 1995. i 1996. godine na što je ukupno utrošeno 473 milijuna dolara. Ukupno je dakle za sanaciju prve bankarske krize, kako je naziva guverner Škreb utrošeno 4,653 milijarde dolara. Padom Dubrovačke banke, u prvoj polovici 1998. godine, otvara se druga bankovna kriza, a tijekom te i iduće godine HNB je zatražila otvaranje stečajeva za devet banaka i četiri štedionice. Dolazi do sanacije Dubrovačke i Croatia banke koja porezne obveznike košta dodatnih 374 milijuna dolara, a još uvijek nisu završeni procesi u ostalim financijskim institucijama.