HRVATSKA - HAAG Glavna tužiteljica Haaškog suda jučer održala konferenciju za novinare u Ljubljani uoči dolaska u Zagreb

LJUBLJANA/ZAGREB - Carla Del Ponte, glavna tužiteljica Haaškog suda, za jučerašnjeg je posjeta Sloveniji rekla da od Zagreba očekuje ispunjenje svih zahtjeva vezanih uz dokumente koje je Haaški sud zatražio još prije dvije godine.

Carla Del Ponte odbila je reći na koje točno dokumente misli, jesu li i kako povezani sa spomenutim hrvatskim časnicima. Rekla je da, bez obzira na nezadovoljstvo koje može izazvati njezino odbijanje da precizira svoj odgovor uspjeh tajnosti istraga i optužnica može se vidjeti na primjeru Momčila Krajišnika. Carla Del Ponte dodala je i kako će inzistirati da svi odgovorni za ratne zločine budu sprovedeni i postavljeni pred suce u Haagu. Govoreći o suradnji koju Hrvatska sada pokazuje u odnosima prema Haaškom sudu, Carla Del Ponte je istaknula i transfer Mladena Naletilića.

Mada je od vremena prijave Hrvatske Vijeću sigurnosti UN-a Mladen Naletilić Tuta izručen u Haag, pred Hrvatskom još stoje zahtjevi za izručenjem dokumenata koje Tužiteljstvo traži za slučaj Kordić - Čerkez, ali i dokumentacija koja se tiče Bljeska i Oluje. Iako je ministar Stjepan Ivanišević nedavno izjavio da je Tužiteljstvu poslao dokumentaciju koja se tiče Oluje, riječ je o sudskim spisima o procesima vođenima za teška kaznena djela nakon Oluje, koja nisu bila klasificirana kao ratni zločin. Zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt, koji tužiteljicu Del Ponte prati i u ovom posjetu, izjavio je nedavno kako ICTY nastavlja istraživati ulogu pokojnog predsjednika Franje Tuđmana zbog mogućih suučesnika u sklopu iste istrage.

Službeni podaci koje je u Bijeloj knjizi o suradnji hrvatske vlade s Haaškim sudom objavio bivši ministar pravosuđa dokazuju da je istraga o događajima u Oluji počela još 1996. godine. U srpnju 1996. godine Blewitt je od hrvatske vlade zatražio podatke o poginulima tijekom Oluje, izvješća o obdukcijama i mjestima pokopa. U prosincu iste godine Tužiteljstvo traži dokumente koji se tiču političkih i vojnih ciIjeva akcije, borbene zapovijesti, izvješća o bijegu izbjeglica i slično. Prvo u travnju 1998. godine, a potom i u svibnju Ured tužitelja traži omogućavanje razgovora istražitelja s generalom Gotovinom o njegovoj ulozi, području odgovornosti i akcijama koje su poduzete prije, tijekom i nakon Oluje i to - navodi se u Bijeloj knjizi - kao s osumnjičenikom zbog kršenja međunarodnog humanitarnog prava što su ga počinili pripadnici HV a za Oluje i nakon nje. Isti mjesec Ured tužitelja traži podatke o kninskoj bolnici za vrijeme operacije Oluja i nakon nje te pregledavanje bolničkih arhiva. Za Medački džep podaci su prvi put traženi u kolovozu 1997. godine, uz saslušanje generala Rahima Ademija. Zahtjevima za podatke o Pakračkoj Poljani, koje je Haag dugo tražio, udovoljeno je tek prošle godine, i to slanjem dokumentacije sa sudskog procesa u Hrvatskoj.

Na sve je zahtjeve Vlada odgovarala odricanjem nadležnosti Haaškog suda za operacije koje je Hrvatska vojska vodila u Hrvatskoj. U ovom trenutku nije izvjesno što bi od dokumentacije koja se tiče Oluje mogla tijekom tog posjeta zatražiti tužiteljica Del Ponte. Nije jasna niti nova hrvatska strategija, odnosno tumačnja ministra Ivaniševića da Hrvatska Sudu može dati dokumente koji se tiču ratnih zločina, ali ne i dokumente koji se tiču vojne operacije - ako se zna da Haaški sud nastoji utvrditi tzv. zapovjednu odgovornost za etničko čišćenje.

ZAGREB - Hrvatska želi suradivati s Haaškim tribunalom jer i nama odgovara individualizacija krivnje, odnosno da se prestane s kolektivnom odgovornošću. Sud mora obaviti svoj dio posla - izjavio je hrvatski predsjednik Stipe Mesić nakon jučerašnjeg sastanka s glavnom tužiteljicom Međunarodnog suda za ratne zločine Carlom Del Ponte kojije potrajao oko sat i pol.

- Mi smo preko naših institucija koje su zadužene za suradnju inzistirali da se ta pitanja ovdje stave na stol, da se o tome razgovara izvijestio je Mesić, dodavši kako je slučaj htio da do ovog susreta dođe dan nakon uhićenja Momčila Krajišnika što je dokaz da nijedan krivac neće biti ostavljen na miru, odnosno da svakog čeka ono što je zaslužio.

- Kao što je rekao predsjednik, odgovornost leži na pojedincima, a mi nastojimo sve koji su počinili zločine, uključujući one u Hrvatskoj, dovesti pred lice pravde, pred Sud u Haag rekla je Del Ponte, prethodno ocijenivši kako s novim hrvatskim predsjednikom ima vrlo plodnu suradnju.

O konkretnim slučajevima, najavila je Del Ponte, bit će riječi na današnjem sastanku s Vladom. No, novinare je upozorila "da ne postavljaju takva pitanja jer neće govoriti o detaljima".

Tijekom svog posjeta Sloveniji haaška se tužiteljica susrela s predsjednikom vlade Janezom Dmovšekom, ministrom vanjskih poslova dr. Dimitrijem Rupelom, ministrom pravosuđa Slovenije Tomažem Marušićem i državnom odvjetnicom Slovenije Zdenkom Cerar. Državna odvjetnica Slovenije potvrdila je da Haaški sud želi susret s nekadašnjim generalom JNA Konradom Kolšekom. Carla Del Ponte susrela se i s predstavnicima Banke Slovenije kako bi provjerila informacije o mogućim računima Slobodana Miloševića u Sloveniji i tokovima novca koji je Miloševićev režim prebacivao iz Jugoslavije. Komentirajući uhićenje Momala Krajišnika, Carla Del Ponte je rekla da ona ne zna koliko je sada izvjesnije da će i Radovan Karadžić i Ratko Mladić biti uskoro uhićeni te istaknula kako neće odustati od njihova uhićenja. Sa Slovenijom se Carla Del Ponte dogovorila o suradnji i pravnoj pomoći u sklopu postojećih slovenskih zakona jer Slovenija nema, kao Hrvatska, poseban zakon o suradnji s Haaškim sudom. Suradnju su potvrdili i njezini slovenski domaćini.