- OSTALIM MEDIJIMA

Rodom iz Čaprazlija kraj Livna, Anto Đapić otišao je obmanutom hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini prodavati maglu i sebe predstaviti kao novo zlatno tele kojemu se Hrvati od sada trebaju diviti: Pred razočaranim bosansko-hercegovačkim Hrvatima je Đapić napomenuo kako Hrvati nakon Tuđmana i Šuška “imaju samo mene, zagovornika hrvatskih prava(…).” Neznalica Đapić kao papiga ponavlja one fraze koje su mu kao satelitu bivše vladajuće stranke HDZ (po mnogim indicijama jedna zločinačka organizacija) programirali njegovi mentori Tuđman i Šušak.

Tuđmanova politika krivih Drina učila je one bivše hrvatske članove Saveza komunista kako se bosansko pitanje rješava srpsko-hrvatskim dogovorom: Priučenog povjesničara Tuđmana tako je, primjerice, fascinirao povijesni Sporazum Cvetković-Maček iz 1939. godine kojim su politički predstavnici hrvatske oporbe i srpske kraljevske klike dogovorili podjelu Bosne između Banovine Hrvatske i Kraljevine Srbije. Bosanske muslimane i Hrvate muslimanske vjeroispovijedi tada nitko nije ni pitao za mišljenje o njihovoj domovini Bosni i Hercegovini. Novi srpsko-hrvatski sporazum o podjeli Bosne ugovorili su prvi hrvatski predsjednik Tuđman i velikosrpski vožd Slobo Milošević u Karađorđevu (1991. godine), a operacionizirali šoguni Boban-Karadžić sporazumom u Grazu (1992.) pod pokroviteljstvom Tuđmanove obavještajne službe SZUP (čitaj. hrvatska Udba) u režiji Josipa Manolića. Politika krivih Drina dovela je do katastrofe za hrvatski narod Bosne i Hercegovine: Hrvatima odjednom više nije bilo mjesta u njihovim mjestima stanovanja ako ono nije bilo u domeni hrvatskog etničkog kantona. Etničko čišćenje, preseljenje stanovništva i stvaranje etničkih kantona u BiH pod pokroviteljstvom tadašnje Europske Zajednice osigurao je prelazak srbijanske države preko Drine na Zapad u podijeljenu, a međunarodno priznatu nezavisnu državu, Republiku BiH, koju je beogradski režim okupirao i spalio, te s Tuđmanovim režimom podijelio. Rezultat dijeljenja zemlje Bosne: izgon hrvatskog naroda iz Bosne kao u vrijeme osmanlijske invazije na bosansku kraljevinu u kasnom Srednjem vijeku. Daytonskim sporazumom pod pokroviteljstvom američke administracije predsjednika Clintona zaustavljeno je dijeljenje Bosne i Hercegovine, iako je potvrdom velikosrpskog entiteta fašističke “Republike Srpske” podjela verificrana. Nakon Münchena 1938. godine, kada je Zapad s Hitlerom podijelio nezavisnu državu Čehoslovačku, godine 1995. je Zapad s Miloševićem podijelio nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu.

Đapićevo prodavanje magle s početka ovog povijesnog pregleda krojenja zemljovida i dijeljenja ljudi u Bosni i Hercegovini tiče se slijedećih činjenica: Nitko Hrvatima ne osporava njihov nacionalni kulturni identitet i suverenitet, jer je međunarodna zajednica Hrvatima u Federaciji BiH osigurala konstitutivni ustavni položaj, iz čega proizlaze sva hrvatska prava. (Ironija sudbine je da su Hrvati imali ustavni konstitutivni položaj na teritoriju cijele Republike BiH prije sporazuma Tuđman-Milošević.) Prema tome, nema Đapić što predstavljati hrvatska prava u Bosni. Morao bi se prije zabrinuti za svoja “prava” kad ga zbog krađe političke stranke HSP, te zbog krivotvorenja magistarskog rada i falsificiranja potpisa za predsjedničku kandidaturu svaki tren pogodi stvarnost pravne države Hrvatske. Hrvatska prava u Bosni štite se hrvatskom moralno-etičkom politikom kakvu je provodio i provodi pravaški prvak Dobroslav Paraga, zatim, poštivanjem i provođenjem Daytonskog sporazuma u cijelosti, podrškom S-FORU, Međunarodnom Haaškom sudu ICTY i novom predsjedniku Republike Hrvatske, koji nastoji, i pored hrvatskih ekstremista – organizatora protuameričkih demonstracija u Zagrebu i provoditelja Tuđmanove bosanske politike krivih Drina (u koju spada i Đapić Anto), Republiku Hrvatsku i hrvatski narod između Sutle i Drine dovesti na Zapad. Nakon Tuđmana i Šuška, Haaški sud može imati samo još Đapića kao svog kandidata, dok Hrvati, srećom imaju svoj glasački listić te mogu sami odredit svoju sudbinu. Đapić im u tome, srećom, ne treba. Vidjelo se to na posljednjim predsjedničkim izborima.