ZAGREB - Nakon jučerašnjeg sastanka na Pantovčaku, Stipe Mesić, Zlatko Tomčić i Ivica Račan nisu se novinarima mogli pohvaliti “međusobnim” idiličnim odnosima. Štoviše, iako je njihovo druženje bilo zamišljeno kao radni ručak, trojica predsjednika nisu stigla ni ručati, dok se po njihovim okamenjenim licima nakon sastanka moglo zaključiti da ni onaj radni dio nije prošao baš glatko.

Ozbiljnost i važnošt razgovora najavio je Ivica Račan odmah s vrata Predsjedničkih dvora, neposredno uoči susreta s Mesićem.”Među čelnim ljudima države valja raščistiti neke stvari”, ljutito je rekao nestrpljivim novinarima, objasnivši odmah na što cilja. “Posebno mislim na uzvikivanje kolportera Nacionala o smjeni Račana od strane Predsjednika Republike”. Paradoksalno, upravo je naslovnica tog tjednika pokvarila idiličan ručak i odredila ton razgovora Mesića i Račana, uz samozatajnu ulogu predsjednika Sabora Zlatka Tomčića. “Mesić je spreman smijeniti Račana nastavi li premijer smanjivati njegove ovlasti”, tvrdio je Nacional na naslovnoj stranici, a njegov glavni urednik Ivo Pukanić pritom je istaknuo dva ključna problema u odnosima Predsjednika države i Vlade.

Ipak, pred novinare su trojica lidera državne, zakonodavne i izvršne vlasti izašli s prividom razumijevanja i dogovora. Predsjednik Mesić odmah je ušao u bit naglasivši kako je “u javnosti izašlo nekoliko novinskih naslova koji ne odgovaraju njegovoj volji, ni njegovim porukama, a isto se može reći za Račana i Tomčića”. “Ono što je sigurno”, kazao je Mesić, “ni Vlada, ni premijer nisu utjecali na izradu nekih tekstova koji su ugledali svjetlo dana i doživjeli odredenu interpretaciju i zbog toga nema potrebe da Vlada smatra kako se na nju čini pritisak ili se upućuju kritike”.

“Što se tiče mene osobno, želim reći da osobno nemam nikakvih ovlasti, ja sam samo predsjednik Vlade koja odgovara parlamentu”, rekao je i onda pokušao prijeći na druge teme. Naknadno se, međutim, morao malo korigirati. Novinari su ga podsjetili kako po postojećem Ustavu hrvatska Vlada, osim Saboru, odgovara i predsjedniku Republike.

Račan je potom razgovor skrenuo na “pokušaj da se proizvede nekakav personalan osobni sukob, na nivou inokosnih organa u ovoj zemlji”, što je po njemu “naprosto rat sa zakonskim i faktičkim činjenicama”. “Hvala lijepo, u tome kao premijer ne želim sudjelovati”. Kad je to riješio mogao se dalje posvetiti puno važnijim problemima koje Hrvatska mora rješavati “u vlastitom i interesu svojih građana”. On misli kako je strašno važno da se tom poslu prione što prije i stoga opominje dvojicu predsjedničkih kolega da se “ne daju omesti perifernim problemima i kalkulacijama o međusobnim odnosima”. “Svatko od nas neka snosi odgovornost za njegovo ili sudjelovanje ljudi oko njega u takvim situacijama, kalkulacijama, proizvodnji problema na štetu rješavanja problema ove zemlje”, kaže Račan.

S tim u vezi, predsjednik Mesić dometnuo je kako je postignut dogovor kako će se u izradi bitnih zakonskih tekstova koji se tiču predsjednika i Vlade “unaprijed dogovoriti gabariti i koordinate”. S time se na neki način složio i Račan, podsjetivši javnost kako je Vlada na Mesićev stol stavila tek prijedloge definiranja uloge predsjednika države u upravljanju tajnim službama i oružanim snagama.

Nakon prepucavanja Mesića i Račana, do riječi je napokon uspio doći i Zlatko Tomčić. “Baš vam hvala da sam ja kao predsjednik Hrvatskog državnog sabora dobio priliku da nešto kažem”, ironično je primijetio, a potom pomirljivo dodao kako na putu uspostavljanja parlamentarnog sustava “stoji čitav niz vrlo konkretnih zadaća”, poput promjene zakona i Ustava. “No, do tada država mora funkcionirati na zakonski i ustavan način”, kaže Tomčić, zamolivši hrvatsku javnost za strpljivost upućujući joj vrlo jasnu poruku: “Siguran sam da predsjednik države neće koristiti sve ovlasti koje mu Ustav i zakoni daju, da će se i Vlada prilagoditi takvoj situaciji, a da će Sabor biti mjesto gdje će se izglasati sve promjene”.

Predsjednik Sabora, u parlamentarnoj demokraciji vrhovnog zakonodavnog tijela, smatra kako ne postoje nesuglasice između državne, zakonodavne i izvršne vlasti, “barem ne u dimenzijama koje se interpretiraju u javnosti”. Za njega je normalno da postoje različiti pogledi na neka pitanja, ali na kraju Tomčić javno obećava: “Hrvatska će uskoro imati Ustav primjeren parlamentarnoj demokraciji pa ćemo na taj način onemogućiti bilo kakve kalkulacije, s bilo koje strane, od pojedinaca ili grupa zainteresiranih za stvaranje odredenih nesuglasica”.