Graham Blewitt, zamjenik glavne tužiteljice Haaškog suda, nakon susreta koje je haaško tužiteljstvo imalo s predstavnicima hrvatske vlade izrazio je zadovoljstvo novim odnosima između Hrvatske i Haaškog suda. Priznanje jurisdikcije Haaškog suda nad akcijama Bljesak i Oluja, izručenje Mladena Naletilića i predaju nekih od traženih dokumenata Blewitt ocjenjuje pokazateljem dobre suradnje, što nije bio slučaj s prethodnom vladom.

- Mi tražimo dokumente, to je poznato, no ako se pojavi pitanje zaštite nacionalne sigurnosti ili interesa, u tom slučaju postoje mehanizmi. Hrvatska može to pitanje postaviti pred Sudom i tamo će to biti riješeno. Problem s prijašnjom vladomje bio u tome što je ona jednostavno za sve traženo rekla da je riječ o pitanju od nacionalnog interesa, i tu je bio kraj bilo kakve rasprave. Prijašnja je vlada uvijek bila kooperativna kada su naše istrage bile usmjerene na slučajeve u kojima su Hrvati žrtve, ali kada je bilo riječi o tome da su Hrvati počinitelji zločina, tu nije bilo nikakve suradnje.

- Oluja je bila akcija s legitimnim vojnim ciljem. Ono što nas zanima jesu zločini koji su se dogodili uz Oluju, uzrok masovnog odlaska Srba, sustavno ubijanje, krađa i uništavanje imovine. Mi mislimo da takvi događaji nisu imali legitimno vojno opravdanje, nikakvu važnost, i da su se te stvari činile namjerno kako bi navele Srbe da napuste Hrvatsku. To jest zločin. Ako je vojna akcija počinjena uz poštovanje ratnog prava i običaja, mi tu nemamo što raditi, ako je llrvatska provela vojnu akciju da vrati do tada zauzeta područja, mi s tim nemamo nikakvih problema niti prigovora na to, ali sa zločinima imamo. Tu razliku bitno je shvatiti.

- To je značilo da je tema tajnih optužnica bila dio razgovora tužiteljice i ministra Ivaniševića.

- Ne, nije riječ o tome. Bila je riječ o politici, strategiji korištenja tajnih optužnica - o tome se razgovaralo, kao i o tome što primjena takve strategije znači za Hrvatsku. Nije se razgovaralo o tome tko je na tajnoj optužnici, a tko nije.

- Možda ste u pravu, možda i niste, ja ne znam. No gledajući kroz zakonske mogućnosti, nema nikakvog razloga da se i tako ne postupi ako postoje dokazi koji upućuju i na takvo formuliranje. Mi ćemo podržati hrvatsku vladu da baš to učini.

- U Hrvatskoj.

- Govoreći o zločinima koje su počinili bosanski Hrvati uz podršku i pomoć vlade u Zagrebu - da, istraga bi uključila, i te elemente. Istrage su uvijek šire, one ne uključuju samo jedan događaj, nego niz događaja, no kako se privode kraju, često se fokus optužnica, smanjuje jer nije nužno da se osoba optuži baš za svaki zločin za koji se vjeruje da ga je počinila. Primjerice, Momčilo Krajišnik je optužen za zločine počinjene između srpnja 1991. i rujna 1992. Mogli smo ići i iznad tog vremenskog razdoblja, ali smo odlučili to ne učiniti jer smo shvatili da imamo dovoljno čvrst slučaj koji upozorava na njegovu kaznenu aktivnost tijekom tog vremena.

- Potrošili smo mnogo vremena obilazeći susjedne zemlje kako bi ih uvjerili da ponude svoje zatvore u kojima bi osuđene osobe mogle izdržavati kaznu. Za sada je sedam zemalja ponudilo svoje zatvore, a među njima su Francuska, Švedska, Norveška, Italija, Austrija i neke druge. Za obitelji bi bilo praktičnije da posjećuju osuđene u zemljama koje su bliže mjestu stanovanja. Nema zakonske prepreke da se kazne služe i u hrvatskim zatvorima, no u trenutku kada je Međunarodni sud bio kreiran, savjet generalnog tajnika UN-a bio je da osuđene osobe ne bi trebale izdržavati kaznu u zemljama iz kojih potječu jer se smatralo da ne postoje jamstva da će kazne biti odslužene u potpunosti. No, s vremenom bi se to moglo promijeniti i možda će Vijeće sigurnosti pristati da osuđene osobe izdržavaju kaznu u zemljama iz kojih potječu.

- Ne, nismo u srijedu ništa dobili, ali smo dobili čvrsta obećanja da ćemo dobiti kopije nekih dokumenata koje smo tražili a koji su sada pronađeni. Mi i nismo došli po dokumente, glavni cilj našeg posjeta bio je vidjeti se s predstavnicima nove vlade. Morate znati da Hrvatska nije naš primarni cilj. Naš prioriteti su sada uhvatiti Ijude kao što je Radovan Karadžić i Slobodan Milošević. Istraga na Kosovu zahtijeva još mnogo rada.

- Nisam o tome tako razmišljao, ali - da, mogu se složiti s time. Želi li Hrvatska preuzeti odgovomost za progon počinitelja zločina, mi to možemo samo pozdraviti i čestitati Hrvatskoj na tome. Međunarodni sud nastupa samo kada nacionalni sudovi ne rade taj posao, samo u tim slučajevima postoji potreba za našim poslom.