Jutarnji list: 12. 4. 2000.

SKANDAL S VELEPOSLANIKOM Uprava Jadroplova podnijela kaznenu prijavu protiv veleposlanika RH u Beogradu

Veleposlanik Marković novcem za veleposlanstvo platio stan u Splitu!

U svibnju '97. godine Nikša Giovanelli, bivši direktor Jadroplova, uplatio je na privatni račun veleposlanika Markovića u PBZ donaciju od 672.801 kunu za uređenje zgrade veleposlanstva u Beogradu. Marković je novac iskoristio za otplatu kredita za stan u Splitu

Piše Nataša Butković

SPLIT - Uprava splitske tvrtke Jadroplov uputila je Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj kaznenu prijavu protiv Zvonimira Markovića, veleposlanika RH u Beogradu, i bivšeg direktora Jadroplova Nikše Giovanellija koji je u svibnju 1997. na račun u Privrednoj banci Zagreb uplatio 672.801 kunu. Prema navodima prijave, Marković je, umjesto da novcem uredi zgradu veleposlanstva u Beogradu, otplatio stambeni kredit za stan u Splitu koji mu je dalo Ministarstvo vanjskih poslova.

Kako saznaje Jutarnji, Zvonimir Marković tada je bio potpredsjednik Nadzornog odbora Jadroplova. Bez znanja Bože Prke, tadašnjeg predsjednika NO-a, predsjedao je sjednici održanoj u travnju 1997., na kojoj je usvojen lažirani izvještaj o poslovanju Jadroplova za 1996. godinu, te zajedno s članovima NO-a, Veronikom Lovrić i Franom Mitrovićem, bivšim direktorom Splitske banke, podržao zahtjev Nikše Giovanellija da se devetomjesečni rezultati poslovanja iz 1996., koji bi pokazali porazne gubitke, ne predaju Zavodu za platni promet.

U pisanoj obavijesti koju je Giovanelli uputio dvojici članova tadašnje uprave Zvonku Kasalu i Zvonku Touli navodi se kako je Mitrović preuzeo na sebe obvezu da o odluci obavijesti člana Nadzornog odbora koji nije bio na sastanku, gospodina Đereka, a Giovanelli je o svemu trebao izvijestiti Božu Prku, predsjedni.ka NO-a.

U ljeto iste godine Zvonko Toula dobio je otkaz jer nije bio spreman sudjelovati u takvoj vrsti poslovanja te je nakon Giovanellijeva odlaska postao direktor tvrtke.

Deset dana nakon sporne sjednice NO-a Giovanelli je bez suglasnosti i znanja ostalih članova Uprave i NO-a donio odluku o doniranju 700.000 kuna veleposlanstvu RH u Beogradu, što bi se uložilo u uređenje zgrade, a veleposlanstvo bi zauzvrat Jadroplovu omogućilo proširenje poslovnih kontakata u SRJ. Potpisanje i ugovor o donaciji kojim se Jadroplov obvezuje novac uplatiti na račun u Privrednoj banci Zagreb do 30. travnja iste godine. U ugovoru stoji kako će veleposlanstvo svim donatorima biti na usluzi pružanja informacija o gospodarskim pitanjima u vezi poslovanja s Italijom te istaknuti ime donatora u zgradi u Beogradu.

Premda je 15.svibnja uplaćeno 672.801 kuna, novac nikad nije uložen u uređenje zgrade. Prema izvorima Jutarnjeg, postoji osnovana sumnja da je uplata izvršena na privatni račun, a novac preusmjeren na otplatu stambenog kredita Zvonimira Markovića, što mu je trebala biti nagrada za sudjelovanje u prikrivanju stvarnog poslovanja Jadroplova. Već je poznato kako je bogato bio nagradivan Frane Mitrović, koji je neko vrijeme bio i zamjenik direktora PBZ-a, a protiv kojega se već vodi istraga zbog tisuća maraka potrošenih na parfeme i fitness plaćan kreditnom karticom Jadroplova.

Kada je sadašnje vodstvo tvrtke složilo svu dokumentaciju koja inkriminira bivše članove NO-a predalo ju je policiji kako bi se službeno utvrdio vlasnik računa u PBZ-u i put novca. Sporna sjednica Nadzornog odbora održana ponovno, ali u Zagrebu i sa svim članovima Nadzornog odbora.

Ministrov kandidat za NO prevario Jadroplov?

U Jadroplovu su neugodno iznenađeni informacijom kako ministar Alojz Tušek ispred Ministarsiva prometa, pomorstva i veza za novog dana Nadzornog odbora tvrtke predlaže Tihomila Rađu, vlasnika privatne tvrtke Radja rasvjeta, jer su protiv njega podnijeli kaznenu prijavu zbog prevare za oko 12.000 njemačkih maraka i 4650 dolara. Njegova tvrtka je, prema dokumentaciji iz '94. i '95 godine, tijekom adaptacije zgrade Jadroplova trebala obaviti posao postavljanja rasvjetnih tijela u golemom kompleksu za što mu je ukupno plaćeno 98.000 maraka, 4559 dolara i 16.309 kuna 1994. te još oko šest tisuća maraka 1995. godine. No, tvrtka nikad nije isporučila rasvjetna tijela za jedno krilo zgrade koja su naknadno kupljena kod tvrtke Elektra da uposlenici ne bi radili u mraku pa je Jadroplov dva puta platio iznos od 12.000 maraka za ista rasvjetna tijela.

Također je otkriveno kako je Rađa pokušao putem Privredne banke Zagreb provesti navodnu cesiju s trećom tvrtkom što je banka odbila jer su službenici ustanovili da iznos od 4650 dolara nije cesija nego uplata na inozemni račun.