Premda su devizne rezerve hrvatske središnje banke smanjene za 155 milijuna dolara, na kraju 1998. godine iznosile su još (solidnih) 2,8 milijardi dolara. Uključujući rezerve monetarnog zlata. No, inflacija u Hrvatskoj raste.

Nije slučajno što Svjetska banka objavljuje svoje izglede svjetskog razvoja obično u vrijeme kada se muka muči sa zatvaranjem financijskih konstrukcija nacionalnih proračuna. Strogi kontrolori svjetskog kapitala ponavljaju lekcije, u čemu prednjači MMF. I ovom prigodom važan je, svakako, podatak o 21,75 milijardi dolara društvenog proizvoda Hrvatske u 1998. godini. Što je - tvrdi Svjetska banka - tri posto rasta prema prethodnoj godini: Na našu nesreću, tu je i netočan optimistički podatak: hrvatski izvoz nije bio vrijedan više od, 8,5 milijardi dolara - kako kaže Svjetska banka. Nego, na žalost, tek 4,2 milijarde dolara. Na toj razini stagnira već godinama i ne pokriva ni polovicu vrijednosti robnog uvoza.

Svjetska je banka, čini se, (ne)namjerno utrpala u izvoznu bilancu Hrvatske i podatke o tzv. nerobnom priljevu - od turizma, prometa i, dakako, deviznih doznaka iz inozemstva hrvatskih građana. Kada se ti devizni prihodi ubroje, preostaje nepokrivena razlika u platnoj bilanci zemlje. Ona je, doista, u 1998. godini premašila dvije milijarde dolara. No, sada iznosi, približno, 1,5 milijardi dolara. Naime, u kriznoj 1999. godini - o tome još službeno šuti i Svjetska banka i MMF nikakav rast u nas nije ostvaren. Nezavisni domaći ekonomisti računaju s tzv. negativnom prošlogodišnjom stopom rasta, tj. padom društvenog proizvoda za najmanje dva posto. A lani je smanjen i naš robni uvoz, podbacio je turizam.

Prva runda pregovora u Zagrebu s delegacijom MMF-a pokazala je da je hrvatska javna potrošnja i dalje kamen spoticanja u odnosima sa svjetskim financijerima i kontrolorima kapitala. MMF čak uvjetuje nastavak pregovora o novom stand by aranžmanu - koji bi Hrvatskoj omogućio nove povoljne zajmove za restrukturiranje i privatizaciju privrede i banaka od 450 milijuna dolara - daljnjim smanjivanjem proračunskih plaća, prestajanjem obećavanja umirovljenicima povrata državnog duga, snižavanjem proračunskog i platnog deficita. A, nadasve, cijene kapitala (kamata) u Hrvatskoj. Ovdašnja Vlada time, dakako nije oduševljena. Premda, s razlogom, ne želi senzacionalistički govoriti o stajalištima MMF-a kao o “ultimatumu” i “ucjeni”.

Svjetska banka i MMF objavili su još 1998. godine u Washingtonu “bijelu knjigu” o Hrvatskoj: “Izazov mira”! U njoj je najizazovnija crna prognoza da ćemo morati, pod hitno, smanjiti mirovinske doprinose na najviše 12 do 13 posto u bruto plaćama (sada 21 do 23 posto). A cijenu narodnoga zdravlja s nekadašnjih 12 na najviše sedam posto udjela u bruto društvenom proizvodu. Ovoga časa, mirovine u nas gutaju desetak posto BNP-a, zdravstvo još toliko. A znamo kako živi više od milijun umirovljenika i što se zbiva sa zaštitom zdravlja gotovo pet milijuna stanovnika Hrvatske.