MINISTAR FINANCIJA MATO CRKVENAC NAKON RAZGOVORA
S MEĐUNARODNIM STRUČNJACIMA
MMF TRAŽI REZANJE PLAĆA

ZAGREB — Ministar financija Mato Crkvenac je u srijedu na konferenciji za novinare, govoreći o tekućim aktivnostima svojega ministarstva, istaknuo da je završen prvi krug razgovora s predstavnicima Međunarodnoga monetarnog fonda. Misija MMF-a, koja je u prvoj polovici travnja posjetila Hrvatsku, podržala je osnovne gospodarske ciljeve nove Vlade — održiv ekonomski rast i makroekonomsku stabilnost, te je konstatirala kako je za ostvarenje tih ciljeva potrebno smanjenje deficita tekućega računa i stabilizacija vanjskoga duga.

MMF ocjenjuje nužnom i fiskalnu konsolidaciju, ograničavanje plaća i strukturne reforme. Dogovoreno je, kazao je Crkvenac, da misija MMF ponovno dođe u Zagreb u lipnju, kada bi se održao drugi krug razgovora, a dotad bi tri MMF-ove stručne skupine pomogle Vladi u razradi provedbe Prijedloga izmjena porezne politike, uvođenju jedinstvenoga računa riznice i usklađivanju parametara fiskalne i monetarne politike.
Stand-by aranžman Hrvatske i MMF-a financijski bi trebao poduprijeti Vladin program gospodarsko-strukturnih i fiskalno-financijskih reformi. Paralelno s MMF-om vode se i razgovori sa Svjetskom bankom oko budućega programa suradnje, uključujući pripreme za novi zajam za strukturnu prilagodbu, koji bi išao paralelno s MMF-ovim programom i podupirao provedbu strukturnih reformi na području zdravstva, mirovinskoga sustava, socijalnoga programa, realnoga i financijskoga sektora.
Ministar financija je dobar dio napisa u tisku u vezi s pregovorom s MMF-om nazvao "čistim naklapanjem", kao i tvrdnje da će sporazum biti sklopljen već ovoga ljeta.

Crkvenac je ustvrdio da se Hrvatskoj posebno ne žuri sa sklapanjem toga sporazuma. Govoreći pak o zauzimanju inozemnih novčarskih institucija za ostanak Marka Škreba na dužnosti guvernera HNB-a, kazao je da će te institucije surađivati s Hrvatskom bez obzira na osobu koja će biti na čelu pojedine državne institucije.
Ministar financija dobrim znakom ocjenjuje porast industrijske proizvodnje u ožujku 2000. u odnosu na ožujak 1999. godine od 11 posto, kao i rast industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju 2000. godine od 3,7 posto. Crkvenac je pritom podsjetio i na veliki problem nezaposlenosti, čija je stopa u veljači iznosila 21,6 posto. Ministar je kazao kako se u sklopu gospodarskih promjena planira oživiti izvoz i zamrlo domaće tržište kapitala, te da će se država ubuduće više oslanjati na vrijednosne papire.
Idućega bi tjedna Vlada trebala, kazao je Crkvenac, raspravljati o izmjenama poreza na dobit, kojima bi se omogućilo da se ne oporezuje zadržana dobit, bez obzira na to bila ona reinvestirana ili ne. Tim bi se zakonom dao poticaj stranom kapitalu, a u Ministarstvu financija razmišlja se i o daljnjem rasterećenju gospodarstva i smanjenju troškova rada. Kako je istaknuo Crkvenac, u tom sklopu treba očekivati promjene PDV-a, poreza na dohodak i trošarina.
Ivan Iveković, ravnatelj Porezne uprave, ustvrdio je kako će država ove godine ostvariti planirane proračunske prihode, ali da uz ovakve rashode prostora za smanjivanje porezne presije nema. Na upite o mogućem smanjenju stopa poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, ustvrdio je kako tu nema puno manevarskoga prostora, jer primjerice jedan posto PDV-a državnoj blagajni donosi 1,65 milijardi kuna.
Crkvenac je iznio da je s predstavnicima MMF-a bilo govora o vraćanju naslijeđenoga duga umirovljenicima, ali da se MMF nije posebno zanimao za to pitanje. Ministar smatra da taj dug treba izmiriti, no da rješenje još nije pronađeno, iako međuresorna skupina radi na tome.

Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak izvijestio je kako je država dosad od proračunom predviđene 3,6 milijarde "starih" dugova vratila 1,327 milijardi kuna. Od toga je 372 milijuna kuna vraćeno gospodarstvu u gotovini, a 300 milijuna prijebojem dospjelih poreznih obveza i dugova proračunskih korisnika. Kuštrak je najavio da će nakon Uskrsa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje biti potpisan ugovor o plasmanu obveznica u iznosu od 1,7 milijardi kuna, dok država 2. svibnja izdaje 400 milijuna kuna mjenica.
Kuštrak napominje da će do sredine godine polovica ukupnoga duga biti riješena, a ostatak će se riješiti na jesen izdavanjem mjenica u iznosu od 1,2 milijarde kuna, a ostatak gotovim novcem i poreznim obveznicama.