Vladina tri mjeseca - jedan pravi potez

Dana 7. siječnja, nova je Vlada održala svoj prvi i neslužbeni radni sastanak, a već idućeg dana, nakon primopredaja po ministarstvima, održana je i prva sjednica prve koalicijske Vlade ne računamo li Vladu nacionalnog jedinstva.
Što je učinjeno? Na međunarodnom planu slika Hrvatske više nije crno-bijela nego su u nju dodane boje, pa je pogled sa strane sada mnogo ljepši. No, to je prije svega zasluga birača koji su se odlučili za promjene omogućivši novoj vlasti pa tako i Vladi da stvori takvu sliku. U tri mjeseca boje na toj slici nisu izgubile intenzitet. Dijelom i zbog držanja riječi i davno danih obećanja o suradnji sa sudovima u Haagu.
S druge strane održavanje takve slike na vanjskom planu unijelo je nešto više živosti u unutarnjopolitičke vode. Iako je bilo i boljih poteza, nažalost, javnost će prva tri mjeseca pamtiti po dužnosničkim plaćama, rezidencijama, tajnim službama i famoznim tripartitnim ručkovima nakon kojih problemi predsjednik-premijer-predsjednik Sabora jednostavno »nestaju«.
U gospodarskom sektoru problema je bilo više i to je unaprijed ograničilo rad Vlade. Stanje državnih financija bilo je neugodnije nego što se očekivalo, a gospodarstvo i radništvo naviklo na »interventne« mjere za isplatu plaća nije prihvaćalo tezu kako »Vlada nije dobila mandat da bi isplaćivala plaće«. Vlada je morala djelovati kao vatrogasac u brojnim slučajevima i u raznim sektorima, od poljoprivrede do bankarstva, i istodobno raditi na onim pravim promjenama koje ovu zemlju mogu izvući iz problema i postaviti solidne temelje za realan rast.
Najsnažniji potez ove Vlade stigao je tek nedavno, nakon podugog čekanja. Riječ je o vraćanju državnog duga gospodarstvu i građanima u visini od gotovo 10 milijardi kuna. Riječ je o strahovito važnoj odluci koja može utjecati na rješavanje problema likvidnosti i koja je, čini se, prilično studiozno pripremljena. Uz izravan utjecaj na gospodarstvo, snaga te odluke je i u poruci koju prenosi međunarodnim financijskim krugovima. Naime, Zapad je rekao da za financijsku pomoć Hrvatska mora pokazati da ju je spremna prihvatiti. Ovakvi potezi to potvrđuju.
Stoga je takvih odluka trebalo biti više. Trebalo je donijeti prijedloge zakona o poticanju stranih ulaganja, reviziji privatizacije i pretvorbe, odluke o privatizaciji tvrtki u kojima država još uvijek ima većinske pakete, pripremati reformu poreznog sustava... Posla je previše i za cjelodnevni angažman, ali prioritete je ipak trebalo drukčije posložiti, a gospodarstvo u trenutnoj situaciji mora imati primat. Ako Vlada nastavi u tom smjeru, iduća tri mjeseca rada mogla bi i u javnosti biti ocijenjena uspješnim. U suprotnom, to što sada analitičari i međunarodni patroni govore »samo tako«, za provedbu cijelog Vladinog programa neće biti dovoljno.