ZAGREB - Preporuka Svjetske banke, prema kojoj bi se potraživanja umirovljenika trebala osigurati izvan državnog proračuna, naišla je na žestoku osudu predstavnika umirovljeničkih udruga. U dokumentu naslovljenom “Program mjera za gospodarsku reformu i rast Hrvatske”, hrvatski Ured Svjetske banke posebno mjesto posvetio je, naime, upravo pitanju mirovinske reforme. Pronalazak rješenja za umirovljenička potraživanja, koja prema izračunu međunarodnih stručnjaka iznose 30 milijardi kuna, uvršten je među kratkoročne Vladine prioritete. Onemogućavanje smanjenja javne potrošnje čak i u slučaju da se isplata duga iz proračuna rastegne na deset godina, te potreba za daljnjim povećanjem porezne presije jer se proračunski izdatak navodno ne bi mogao kompenzirati uštedama na drugim mjestima (pa čak ni, primjerice, u izdacima za obranu), argumenti su na temelju kojih Svjetska banka ne preporuča korištenja proračunskih sredstava za povrat duga umirovljenicima. Drugim riječima, uvjet koji Svjetska banka postavlja Hrvatskoj za dodjelu kredita jest smanjenje javne potrošnje, koje se ne može postići ako se kao izvor povrata duga umirovljenicima koristi državrii proračun.

Alojz Malogorski, predsjednik Zajednice udruga matica umirovljenika Hrvatske i član Upravnog vijeća HZMO-a, upozorava da se državni proračun ne može isključiti kao jedan od izvora za povrat duga umirovljenicima. Podsjeća da je “zahvaljujući” politici bivše Vlade koja je amortizirajući socijalni udarmirovinske fondove u posljednjih deset godina opteretila sa čak 730 tisuća novih umirovljenika. Velika većina onih koji su zbog ukidanja radnih mjesta bili naprosto prisiljeni na umirovljenje, inače bi se našla na socijalnoj skrbi, dakle, opet na golim sredstvima državnog proračuna.

Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske i član radne skupine koja je nedavno dovršila iadni materijal kao osnovu za budući zakon o povratu duga umirovljenicima, ističe da još nije izračunato koliko taj dug iznosi. “Brojka Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj vjerojatno je aproksimativna, zasigurno nije točna”, komentirao je Nahtigal, ističući da povrat duga umirovljenici nipošto ne mogu očekivati ove godine. Glavni krivac tome jest upropašteno hrvatsko gospodarstvo i dug od devet milijardi dolara, te se umirovljenici ne smiju nadati isplati u gotovini.

U situaciji kada je dug umirovljenicima, prema domaćim procjenama, zasigurno i daleko veći od 30 milijardi kuna (predsjednik HSU-a Rudolf Mažuran nedavno je izašao sa brojkom od 45 milijardi, utemeljenom na rastućim kamatama), Vlada će sigurno objeručke prihvatiti preporuku Svjetske banke. Pitanje je samo koliko će umirovljenika, koji su novu vladajuću garnituru birali prvenenstveno zbog obećanja o povratu duga, naposlijetku doživjeti povrat svog novca.

S. SRDOČ, B. MRVOŠ, M. KLANAC