ZAGREB - Od siječnja 2000. godine nema nikakvog napretka u provedbi mirovinske reforme, Vlada unosi neizvjesnost oko početka stupanja na snagu njezina drugog, obveznog stupa i time slabi kredibilitet reforme. No, Svjetska banka, koja je u cijeli projekt uključena od 1995. godine, uskoro će nastaviti pregovore s Vladom o novom zajmu koji bi dijelom financirao provedbu reforme - rekao je Zoran Anušić, ekonomist zagrebačkog ureda Svjetske banke na konferenciji o mirovinskoj reformi koja se u četvrtak održala u sklopu Financijskog foruma.

Anušić je naglasio kako je 88 milijuna kuna avansa tog zajma već uključeno u državni proračun čime je Svjetska banka podržala osnivanje Središnjeg registra osiguranika i Agencije za nadzor mirovinskih fondova koji bi, kako je upozorio, morali hitno proraditi. Očekivani iznos kredita koji će Svjetska banka odobriti u prvoj investicijskoj fazi bio bi 20 do 30 milijuna dolara, no uvjet za njegovo dobivanje je fiksno određivanje rokova za drugi stup, jer su trenutno u igri dva datuma - 1. srpnja 2001. ili 1. siječnja 2002. godine. Kad već počne uplata doprinosa u drugi stup, rekao je Anušić, Svjetska banka bi prilagodbu reforme bila spremna kreditirati s 80 do 100 milijuna USD.

Izdvojio je i problem ograničenog i netransparentnog tržišta rada, što unosi zabune jer se očekuje da će u mirovinsku reformu ući 1,2 milijuna građana, no stvarni broj onih koji će uplaćivati doprinose je znatno manji jer velik broj zaposlenih ne prima plaće, dok čak 400 tisuća zaposlenih prima minimalac. Galić je istaknuo kako bi za što skoriji početak provedbe reforme trebali biti zainteresirani i sindikati koji time dobivaju novi alat za kolektivno pregovaranje.

Govoreći o tranzicijskom trošku reforme, voditelj mirovinskog fonda Erste bank Damir Ostović je upozorio kako bi se on dijelom trebao pokriti novcem dobivenim od privatizacije državnih poduzeća jer nema drugih izvora za njegovo financiranje. Podsjećajući na popratne efekte nastavka reformi mirovinskog sustava - oživljavanje tržišta kapitala koji utječe na privredni rast te, prije svega, sprječavanje kolapsa sadašnjeg sustava “generacijske solidarnosti”, sudionici konferencije su poručili Vladi da je potreban njezin mig za stavljanje u pogon drugog stupa jer je mirovinska reforma primarna socijalna, ekonomska i moralna tema hrvatskog društva.