Zastupnik koji je navršio 55 godina života i zastupnica s 50 godina života i 20 godina radnoga staža imat će mirovinu od oko 12.000 kuna, i to bez obzira na zastupnički staž / Riječ je o zakonskom prijedlogu koji nije mogao dobiti zeleno svjetlo ni nekadašnje HDZ-ove većine u Saboru, jer se procijenilo da bi to javnost dočekala »na nož« te da se time ne bi trebalo nepotrebno igrati

ZAGREB, 11. svibnja - Nikada dosta privilegija, nikada dovoljno sinekura, nikada previše prava. Tako bi se najkraće mogao opravdati Prijedlog zakona o pravima zastupnika u Hrvatskome državnom saboru o kojem će uskoro raspravljati, i dakako odlučivati, uvaženi ili narodni zastupnici. Naime, po tom bi prijedlogu i zastupnik koji je imao sreću »odraditi« makar i minutu- dvije zastupničkog mandata dobio zastupničku mirovinu na osnovi dužnosničke plaće, čija će visina doseći kod nekih s dovoljno radnoga staža i godina života čak i petoznamenkastu brojku.
Riječ je zakonskom prijedlogu koji nije mogao dobiti zeleno svjetlo ni nekadašnje HDZ-ove većine u Hrvatskome državnom saboru, jer se procijenilo da bi to javnost dočekala »na nož« te da se time ne bi trebalo nepotrebno igrati. Tim više, jer su neki HDZ-ovci prije kraja svoga mandata u Zastupničkome domu dali ostavke na svoje mandate kako bi ih nakratko zamijenile stranačke kolege ne bi li i oni »zaslužili« dio privilegijskoga kolača. Zato je na brzinu povećan uvjet za dobivanje novčane naknade nakon dužnosti na 18 mjeseci obnašanja mandata.
Teško je procijeniti zašto je vladajuća koalicija već na početku svoga mandata odlučila provjeriti stupanj tolerancije pučanstva, ali je nedvojbeno da sve što se predlaže u Prijedlogu zakona nije ništa drugo, nego pokušaj »zbrinjavanja mojih i tvojih«.
Riječju, tim se zakonskim prijedlogom, osim zastupnicima u Hrvatskome državnom saboru, pravo na mirovinu daje i bivšim hrvatskim delegatima u Saveznoj skupštini SFRJ, »koji su tu dužnost obnašali od 25. lipnja do 8. listopada 1991. u interesu neovisnosti RH«. Tko će procijeniti tko je od njih radio za, a tko protiv rečenoga uvjeta, u zakonskome se prijedlogu ne govori, pa se valjda podrazumjeva da će to biti - svi.
Također se regulira i visina mirovine, koja ne može biti veća od 85 posto zadnje dužnosničke plaće. To bi značilo da će zastupnik koji je navršio 55 godina života i zastupnica s 50 godina života i 20 godina radnoga staža imati mirovinu od oko 12.000 kuna, prihvati li se predloženi zakonski tekst - i to bez obzira na zastupnički staž.
No, i zastupnici koji svoju zastupničku dužnost ne obnašaju profesionalno također su obuhvaćeni tim zakonskim prijedlogom. Naime, njima bi se iz državnog proračuna isplaćivala razlika plaće između zastupničke i one koju primaju na svojim radnim mjestima i to bez obzira sjede li na sjednicama, sudjeluju li u radu doma ili se šetaju po Zagrebu. Valja također reći da zastupnicima i dalje ostaje pravo na tzv. zastupnički paušal u visini 10 dnevnica za službena putovanja u Hrvatskoj, zatim na besplatni prijevoz željeznicom, brodom i zrakoplovom.
Nije izostala ni otpremnina, ako se zastupnik odluči za mirovinu - i to u visini šesterostrukog iznosa zadnje plaće. Naknada plaće nakon obnašanja dužnosti isplaćivala bi se u punom iznosu za prvih šest mjeseci, a za drugih šest u visini polovice plaće. Županijski dom čak predlaže da se ta naknada isplaćuje sve do novoga zaposlenja bivšega zastupnika!?
Nedvojbeno, riječ je zaista o impozantnim svotama ukupnih zastupničkih primanja, ako se zbroji sve što primaju tijekom zastupničke dužnosti i sve što će primati nakon prestanka zastupničkoga mandata. Budući da su i dosadašnja zastupnička prava bila više nego solidna, nova su, koja se predaže, sigurno šlag na bogatu kremu, bez obzira na to kako će predlagač zakona nastojati opravdati te dodatne prinadležnosti.
Naime, od građana se traže strpljivost i skromnost, a po potrebi i odricanje do daljnjega. Mjesečno se rijeci s više od 350.000 nezaposlenih u zemlji pridružuje novih 4.000, mirovine većine umirovljenika u Hrvatskoj ne prelaze 1.200 kuna, ali sve to nije dovoljno da zastupnici barem neko vrijeme ne stegnu svoje remene bar za koju rupicu. Očito, milija im je ona da je Bog ipak najprije sebi stvorio bradu!

Goranka Jureško

Za razliku od saborskih zastupnika, kojima bi za mirovinu od 12.000 kuna mogla biti dovoljna i jedna minuta saborskoga staža, »obični smrtnici« u mirovinu mogu tek kad napune 65 godina života, odnosno 60 godina žene, te najmanje 15 godina radnoga staža. U mirovinu, prijevremenu starosnu, može se i prije, ali s najmanje 35 (žene 30) godina staža. Muškarac tada mora imati najmanje 60 godina, a žena 55.
Prije ispunjenja tih uvjeta, mirovina može biti samo invalidska, a one se razlikuju: osiguranik je može dobiti zbog opće nesposobnosti za rad (i ta se mirovina ne umanjuje) ili zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Te su mirovine tek oko 66 posto iznosa koji bi umirovljenik inače ostvario, što se pokazalo na primjeru onih koji su prije primjene Zakona o mirovinskom osiguranju »čekali« mirovinu i primali prijevremenu naknadu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Usporedbe radi: prosječna je mirovina u Hrvatskoj sada oko 1.300 kuna, a najniža mirovina za 40 godina radnoga staža (uz pretpostavku da je prosječna bruto plaća u državi oko 4.500 kuna) iznosi približno 1.500 kuna. No, od početka primjene Zakona o mirovinskom osiguranju (siječanj 1998. godine) mijenjaju se godine staža na temelju kojih se mirovina računa, pa se u 2000. godini u obzir uzimaju plaće iz 13 najpovoljnijih osiguranikovih godina. U idućoj će godini to već biti na temelju 16 godina, u 2003. na temelju 19, pa sve do 2009. godine kada će se u obzir uzimati 40 godina staža, što će za mnoge radnike koji neće ući u drugi mirovinski stup značiti još nižu mirovinu.
Iznimka od tih pravila su osiguranici koji u mirovinu idu po posebnim zakonima i koji, zbog specifičnih uvjeta u kojima rade ili težine zanimanja, imaju pravo na beneficirani staž. Među njima su, primjerice, mineri, piloti vojnih zrakoplova ili mornari na podmornicama, pripadnici MUP-a i vojske, članovi HAZU-a te Sabora i Vlade. (M. M.)