KOMENTAR Zastupnički dom danas po hitnom postupku odluč
uje o bankamaPiše Ratko Bošković
Vladin prijedlog o ukidanju Zakona o sanaciji banaka vrlo je opasan
Zastupnički dom Sabora danas bi, na prijedlog Vlade, po hitnom postupku trebao ukinuti Zakon o sanaciji i restrukturiranju banaka iz lipnja 1994. Po svemu sudeći, taj je Vladin prijedlog politički ishitren, stručno nepromišljen i za hrvatsku financijsku industriju vrlo opasan.
Vlada je na samo jednom listu papira napisala četiri-pet razloga za hitno ukidanje Zakona o sanaciji i ni jedan od njih nije točan. Postojeći "postupak sanacije i restrukturiranja banaka nije proizveo učinke koji su se od njega očekivali", tvrdi Vlada. "Pojedinačno ispunjeni ciljevi Zakona nisu ispunjeni... Primjerice, "i novi dioničari banaka više gledaju svoju osobnu korist nego int
eres za uspješno poslovanje banaka". No, još je važnije da je Vlada u svojoj strategiji odlučila "da se problemi u bankama više neće rješavati na teret poreznih obveznika, tj. provoditi sanacije banaka na teret državnoga proračuna... Odgovornost za loše poslovanje banaka treba biti prenesena upravama, nadzornim odborima, vlasnicima i revizorima". Nažalost, ne može se izbjeći da cijenu sloma neke banke na kraju, izravno ili neizravno, ne plate porezni obveznici i potrošači.Sanacija i restrukturiranje banaka
provodili su se u Hrvatskoj samo u onim slučajevima u kojima su stručnjaci HNB-a procijenili da je trošak privremenoga državnog spašavanja banaka veći od troška bankrota.I u takvim slučajevima banke su najprije sanirane uloženim kapitalom vlasnika, a tek je potom proračun osiguravao bankama nužni svježi kapital, većim dijelom u obliku jamstva, odnosno zadužnica, a manjim dijelom u novcu. Naposljetku bi država svoj vlasnički udjel, svoje obveznice u banci prodala, unovčila i zapravo si tako osigurala sredn
joročni zajam.Pogrešno je stoga tvrditi da su propale banke sanirali porezni obveznici: na kraju su to ipak učinili njihovi inozemni kupci.
Ukidanje mehanizma sanacije i restrukturiranja, osobito u okolnostima u kojima praktično ne postoji ni osiguranje štednje, moglo bi dodatno i opasno poljuljati povjerenje štediša i komitenata u hrvatske banke. Ukinuti sustav spašavanja posrnulih banaka kakav postoji u svim zemljama svijeta bez ikakve stručne rasprave i analize, bez uvođenja zamjenskih postupaka, čak i
s besmislenim obrazloženjima, s pozivanjem na Vladinu ekonomsku strategiju koju nitko nije vidio - neozbiljno je i neodgovorno.Ako žele dobro hrvatskom poljuljanom financijskom sustavu, saborski zastupnici trebali bi odbiti Vladin ishitreni prijedlog o uki
danju Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka.