ZAGREB - S trećeg sastanka radne grupe šestorke za promjenu Ustava na čelu s dr. Stjepanom Ivaniševićem, održanog u ponedjeljak iza čvrsto zatvorenih vrata Ministarstva pravosuđa, izostalo je i nagoviješteno priopćenje. Kako saznajemo, dok ne završi posao i ne napiše svoj prijedlog promjena, radna grupa neće izlaziti u javnost, kako parcijalno iznošenje informacija ne bi dovodilo do nepotrebnih konfrontacija.

Prijedlozi šestorke za promjenu Ustava, kako saznajemo iz pouzdanih izvora, još nisu stavljeni na papir, a na posljednjem sastanku radne grupe bistrili su se odnosi Županijskog i Zastupničkog doma. Kako nam reče naš izvor, ako je Mesićevoj radnoj skupni trebalo dvadesetak sastanaka za sazrijevanje ideje o ukidanju Županijskog doma, oni su na trećem čvrsto uvjereni da taj dom treba zadržati. Trebalo bi pritom mijenjati njegove nadležnosti, dati mu i neke izvorne ovlasti, kako ne bi bio samo preslik i prirepak Zastupničkog doma. Razmišlja se i o seljenju nekih ovlasti Zastupničkog doma u isključivu ovlast Županijskog doma, osobito jačanje njegovih ovlasti u odnosu na lokalnu samoupravu uz punu svijest da se Zastupnički dom neće nimalo lako htjeti odreći neke od svojih brojnih ovlasti. To bi pratio i ozbiljan zahvat u regionalnom preustroju. Sadašnje županije bile bi samo transmisija državne uprave, dok bi se uz gradove i općine kao jedince lokalne samouprave, kao viša razina lokalne samouprave ustrojilo nekoliko regija, puno većih no što su sadašnje županije. Za tako veliki zahvat treba mnogo vremena, a upitno je može li takvu reorganizaciju Hrvatska financijski podnijeti.

Županijskom domu ostalo bi i pravo suspenzivnog veta, s time da bi mogućnost njegova podnošenja bila sužena na ustavnopravne razloge. Za slučaj da predsjednik Republike zbog sumnje u ustavnost odbije potpisati neki zakon, tada ga ne bi, kako to predlaže Mesićeva stručna skupina, slao na ocjenu Ustavnom sudu, već Županijskom domu. I pitanje glasovanja dijaspore riješilo bi se kroz Županijski dom. Dijaspora bi kao eksteritorijalna jedinica birala svoje predstavnike u Županijski dom, umjesto u Zastupnički.

Upozorenja da će pokretanje promjena Ustava zbog predizbornog obećanja o pretvaranju polupredsjedničkog u parlamentarni sustav otvoriti i niz drugih ustavno-pravnih pitanja, pokazala se opravdanima. Krene li široko u izmjene Ustava, da je teško vjerovati da će ti ostvaren kalendar promjena po kojem bi se prijedlog ustavnih promjena morao naći u Saboru prije ljetnog raspusta. Ne bi stoga trebalo odbaciti razmišljanja da se promjene Ustava planira u dva koraka. Prvi, koji bi se odnosio samo na nužne izmjene u odnosu na predsjedničke ovlasti kako bi se otklonio raskorak pa i nesporazumi do kojih dolazi kada se predizborna obećanja o promjeni odnosa između glavnih nositelja državne vlasti, što uglavnom i nije sporno, pokušavaju inaugurirati i bez promjene Ustava, i drugi, koji bi obuhvatio ostale zahvate u Ustav.