ZAGREB - Što se može očekivati od revizije pretvorbe i privatizacije? Hoće li i kakve rezultate donijeti “čeprkanje” po slučajevima čija se problematičnost ističe godinama i tko će od toga imati koristi? Svi oni koji su bili umiješani, ili su još uvijek, u moguće sumnjive poslove, snosit će tek moralnu odgovornosti. A znamo, da im je do takve odgovornosti stalo, ne bi godinama unazad nezakonito gomilali imetak. Radnici i mali dioničari ni nakon revizije pretvorbe i privatizacije neće doći u bolji položaj. Oni koji su ostali bez posla, na njega neće biti vraćeni, a izgubljene dionice i moguću zaradu, mali dioničari teško mogu nadoknaditi. Stoga, onima koji su pretvorbom i privatizacijom najviše izgubili - radnicima - ostaje tek moralna satisfakcija da su krivci makar dobili “ime i prezime” - ako i do toga dođe.

Sami sindikati proteklih su godina u nekoliko navrata zahtijevali reviziju pretvorbe i privatizacije. Poslodavci, kod kojih se nazire lagano negodovanje spram vladina prijedloga zakona, naglašavaju kako bi revizija mogla utjecati na povlačenje inozemnih ulagača i usporavanje daljnje privatizacije. Kad je, pak, riječ o zakonskom prijedlogu do prije par mjeseci vladajuće stranke u zemlji, sve su strane jedinstvene smatraju ga licemjernim.

“Deset godina bili su slijepi i gluhi. Zbog čega su sprječavali donošenje zakona o reviziji kad su to predlagali sindikati i oporba, a danas izlaze sa svojim prijedlogom”, poručuje Vitomir Begović, glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. S druge, pak, strane, Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, ističe kako je upravo u poduzećima koje bi HDZ izuzeo od revizije - tvrtke u potpunom vlasništvu Fonda za privatizaciju - učinjeno najviše malverzacija.

Pitanje je može li se kotač vratiti unatrag, veli Mučnjak komentirajući Vladin prijedlog revizije. On smatra kako se efekti revizije, koje javnost očekuje, neće osjetiti, a dok god sankcije budu moralnog karaktera od zakona se puno ne može očekivati. “Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije je Adamov list, odnosno pokriće vladajućih stranaka za ono što su obećali u predizbornoj kampanji”, veli Mučnjak. Prema njegovom mišljenju puno bi bolje bilo da Vlada poduzima korake prema boljem funkcioniranju pravne države.

Čvršći i brži rad pravosuđa zagovara i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. I on kao i Mučnjak smatra, kako je vladin prijedlog zakona prekompliciran, iako je revizija nužna. No, ovakvim prijedlogom mogla bi se razvući u nedogled što bi stvorilo pravno-financijsku nesigurnost u kojoj bi strani investitori teško ulagali u gospodarstvo.

S druge, pak, strane, Begović tvrdi kako je bilo moguće i postojećim zakonima spriječiti negativne pojave, no nije bilo političke volje, pa su takve radnje legalizirane. Nemoguće je očekivati vraćanje na početne pozicije, veli Begović, dodajući kako bi se zakonom o reviziji spriječile mogućnosti nelegalnih radnji u budućnosti. Najveći problem bit će tvrtke koje su potpuno nestale, kao i slučajevi kriminala. Kod tvrtki, za koje se utvrdi da su u startu podcijenjene, prema Begovićevom mišljenju trebalo bi se ići na nagodbe s novim vlasnicima. Sredstva koja bi se na taj način prikupilo trebalo bi uložiti u programe novog zapošljavanja.