U dnevnom tisku 19.5.2000. dani su podaci da će bezolovni benzinu Hrvatskoj nakon novog poskupljenja imati cijenu 6,48 kuna i da je to jeftino u odnosu na Mađarsku gdje stoji 6,75, Austriju 7,19 i Italiju gdje mu je cijena 8,26 kuna po litri.
Prema podacima Svjetske banke (BDP ppp - 1996.god - a nije bilo bitnih promjena do danas) prosječni stanovnik Mađarske godišnje privrijedi 1,58, Austrije 5,05 i Italije 4,64 puta više nego stanovnik Hrvatske. Stoga će stanovnik Hrvatske nakon poskupljenja za ono što godišnje privrijedi moći kupiti 1,52 puta manje (6,48/6,75 = 1,58) benzina nego stanovnik Mađarske, 4,55 puta manje nego stanovnik Austrije i 3,64 puta manje nego stanovnik Italije. To pokazuje kako je benzin za puk u Hrvatskoj "jeftin".
Da je u Hrvatskoj benzin pojeftinio za 15% (što bi jedino bilo logično, jer je pojeftinila nafta), odnosno da mu je cijena u Hrvatskoj 4,27 kuna po litri, tada bi još uvijek u Hrvatskoj bio 2,39 puta skuplji (4,27/8,26 = 4,64) nego u Italiji, 3,00 puta skuplji nego u Austriji i jednako (1,00) bi bio skup kao u Mađarskoj (transgranična potrošnja benzina je zanemariva i nije nerješiv problem).
Također su zanimljive usporedbe hrvatskih cijena benzina s cijenama u SAD-u.
Ukupna prosječna cijena benzina (na benzinskoj postaji) u SAD je 1,2 USD po galonu ili 0,317 USD ili 2,69 kn (1 USD = 8,5 kn) po litri (1997.god) i nije se bitno promijenila. Predviđa se da bi do 2020. god. ipak mogla porasti na 0,335 USD ili 2,85 kn/litri, odnosno porast bi bio 5,8 posto. U cijeni litre benzina cijena nafte je 0,119 USD ili 1,012 kn, troškovi prerade, trgovine i distribucije iznose 0,098 USD ili 0,833 kune, a dio koji uzima država (porezi) iznosio 0,100 USD ili 0,85 kune. (podaci DOE - Washington)
U Hrvatskoj cijena bezolovnog benzina -95 po novome, nakon poskupljenja od oko 30% bila bi 6,48 kn po litri. U cijeni litrebenzina cijena nafte je najviše 1,2 kune, troškovi prerade, trgovine i distribucije su možda također najviše 1,2 kn, a ostatak 4,1 kn uzet će država.
BDP po stanovniku u SAD je 6,53 puta veći nego u Hrvatskoj, a porez na benzin u Hrvatskoj je veći 4,8 puta (4,1/0,85) nego u SAD. Možda je to potrebno zbog toga što u Hrvatskoj ima oko 20 puta više kongresmena, a oko 60 puta više senatora po stanovniku nego u SAD, pa je to trošak koji treba namiriti iz džepa puka.
Dakle, u Hrvatskoj benzin mora biti više nego dva puta skuplji (6,48/2,69 = 2,41) po apsolutnoj cijeni nego u Americi, a za ono što godišnje privrede stanovnici u SAD mogu kupiti 15,7 puta više benzina nego stanovniciu Hrvatskoj.

BRANIMIR MOLAK, Zagreb