Sudbina Županijskog doma, iako nema neposredne veze s preoblikovanjem polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, pretvorilo se u najspornije pitanje najavljenih promjena Ustava. Naime, prema mišljenju nekih političara, ukidanje Županijskog doma vodilo bi i u nove izbore za Zastupnički dom. Obje se skupine za promjenu Ustava, i Mesićeva i šestorkina, slažu da Županijski dom, kakav je dosad bio, nije opravdao svoje postojanje. Mesićeva stručna skupina bi ga ukinula, a radna grupa šestorke preustrojila.

U vezi s preustrojem i eventualnom promjenom nadležnosti Županijskog doma dr. Branko Smerdel, koji najodlučnije zastupa ideju ukidanja Županijskog doma, upozorava da bi promjena ovlasti Županijskog doma i prenošenje nekih ovlasti Zastupničkog doma na drugi dom, neminovrio vodilo u nove izbore ne samo za Županijski već i za Zastupnički dom. Istom bi se logikom mogla postaviti i teza da bi se u nove parlamentarne izbore trebalo ići ne samo zbog prenošenja ovlasti, nego i zbog ukidanja Županijskog doma i seljenja njegovih ustavnih ovlasti na Zastupnički dom. Naime, u tom bi se slučaju promijenilo ustavnopravno okruženje i uvjeti pod kojima je izabran sadašnji saziv Zastupničkog doma.

Međutim, dr. Siniša Rodin, sa zagrebačke katedre Ustavnog prava, misli da ni u jednom od ta dva slučaja ne mora nužno doći do novih izbora. Po njemu, odluka o prijevremenim izborima ovisi od političkog interesa i odnosa političkih snaga. Upozorava međutim da bi se u slučaju otvaranja pitanja prijevremenih izbora za Zastupnički dom isto tako moglo otvoriti i pitanje novih izbora za predsjednika Republike, jer bi se promijenile i kondicije pod kojima je on izabran. Promjena Ustava, po Rodinovom mišljenju, ne bi smjela dugoročno voditi u nered već u stabilnost sustava. Zalaže se stoga za konsenzus svih političkih snaga oko promjene Ustava.

Iz zalaganja šestorke za ostanak Županijskog doma mogao bi se izvući zaključak da promjenama Ustava ona ne želi isprovocirati i nove izbore za Zastupnički dom, već iskoristiti cijeli mandat za ispunjavanje predizbornih obećanja. Sasvim bi druga situacija bila, ako bi u šestorki procijenili da svoja politička obećanja ne mogu provesti. U tom slučaju, novi izbori, kao rezultat promjene Ustava, bili bi članicama koalicije elegantan izlaz. Za sada, čini se, i ne treba očekivati drastičnije izmjene u nadležnosti saborskih domova, jer bi time šestorka odrezala granu na kojoj sjedi i izborni rezultat na temelju kojih je osvojila vlast.

Moguće je pretpostaviti i da bi se unutar šestorke mogli pojaviti apetiti da se promjena Ustava iskoristi za provociianje prijevremenih izbora. Od izbora za predsjednika Republike politički rejting HNS-a, a i nekih drugih stranaka, raste. Novi izbori bili bi prilika da učvrste kako svoj, tako i položaj predsjednika Republike. I bez promjene Ustava, naime, položaj šefa države gotovo je sveden na njegovu ulogu u parlamentarnom sustavu, jer svaki svoj potez uglavnom mora uskladiti s Vladom iza koje stoji parlamentarna većina. Ni promjene Ustava predsjednik Stipe Mesić ne može provesti bez dogovora s Vladom. Duboko je toga svjestan i sam Mesić čija je izjava - da je zaključke šestorke da sa svojim prijedlogom za promjenu Ustava krenu u saborsku proceduru do kraja lipnja čuo od svog vozača odmah neutralizirana odgovorom njegove glasnogovornice Vjere Šuman: “Predsjednik se šalio”. Budući da promjene Ustava ne može biti bez konsenzusa u šestorki, a i šire, pojedinačni apetiti za pomjenama Ustava koje bi vodile u nove izbore za sada, čini se, ne mogu proći.

Gordana GRBIĆ