ZAGREB - Početak primjene mirovinske reforme, doznajemo iz krugova bliskih Vladi, najvjerojatnije će se odgoditi u siječnju 2002. godine, a konačan datum početka primjene tzv. drugog i trećeg stupa mirovinske reforme Vlada će službeno utvrditi najkasnije idućeg tjedna. Usprkos upozorenjima prema kojima mirovinska reforma više ne može čekati jer bi se, primjerice, njezinom primjenom kroz domaću štednju osigurala dugoročna i jeftinija investicijska sredstva za poduzetnike, čini se da je Vlada prisiljena povući još jedan nepopularan potez u mirovinskom sektoru. Problemi su, dakako, financijske prirode.

Središnji registar osiguranika (REGOS), kao jedna od temeljnih institucija za početak reforme koja je zadužena za prikupljanje doprinosa i vođenje baze podataka, osiguranika, poslodavca i fondova, još nije institucionalizirana. Na predstojećim pregovorima s predstavnicima Svjetske banke, Vlada bi se u svakom slučaju trebala “izboriti” za prvi od dva planirana kreditna aranžmana. Tim investicijskim zajmom u iznosu od 20 do 30 milijuna dolara,

Što se čini u međuvremenu? Vladina odluka da naplatu mirovinskih i zdravstvenih doprinosa preuzme Porezna uprava naišla je na niz provedbenih pitanja koja su zasad bez odgovora. Plan po kojemu bi se boljom kontrolom naplate doprinosa prikupilo više sredstava za umirovljenike i zdravstvo iznenadio je djelatnike u HZMO-u, koji nisu sasvim sigurni jesu li to prvi koraci Vlade u formiranju jedinstvene baze podataka za mirovinsku reformu. Nije naodmet spomenuti ni da bi djelatnici u mirovinskom fondu koji sada rade na naplati doprinosa mogli izgubiti posao, kao ni da bi se na novim poslovima u Poreznoj upravi vjerojatno trebali zaposliti i novi Ljudi. U svakom slučaju, ravnatelj Porezne uprave Ivan Iveković smatra da se plan neće brzo ostvariti. Imajući u vidu da država još uvijek nema dovoljno sredstava niti za postojeću razinu mirovinskog osiguranja, kao i argumente nadležnih prema kojima je bolje obaviti kvalitetne pripreme nego činiti nepotrebne pogreške, čini se da je nova odgoda početka mirovinske reforme sasvim logična stvar koja budućim umirovljenicima, u krajnjoj liniji, i neće nanijeti preveliku štetu. No kako se radi o reformi koja će zapravo biti poticaj cijelom državnom gospodarstvu, treba se nadati da će predstavnici Svjetske banke imati razumijevanja za državne dužnosnike koji su preopterećeni brojnim gorućim problemima, te očito nemaju dovoljno snage pokrenuti najvažniju polugu makroekonomske politike.

- Predložili smo hrvatskoj Vladi da razmotri siječanj 2002. godine kao datum uvođenja “drugog stupa” hrvatskog mirovinskog sustava, uglavnom iz tehničkih razloga – izvijestio je Šandor Šipoš, šef Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. Zakonske procedure i u zakonodavstvu i u formuliranju propisa o provedbi, a onda i stvarni zakonski procesi kroz koje novi mirovinski fondovi moraju proći već su, naime, nešto duži od 13 mjeseci kada se ima u vidu najavljeni srpanj iduće godine kao ranije najavljeni planirani početak reforme. Nadalje, trebat će uspostaviti nove institucije: Agenciju za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, te Središnji registar osiguranika. Svjetska banka stoga vjeruje da razdoblje od godinu dana, koliko je sada na raspolaganju, nije dovoljno za izgradnju kompletnih institucija koje bi bile spremne za složenu i osjetljivu zadaću upravljanja i reguliranja novog sustava privatnih mirovinskih fondova.

- Kad smo predložili taj novi datum, nismo imali na umu problem duga umirovljenicima. Bez obzira na datum, dug umirovljenicima i tranzicijski trošak prijelaza na novi mirovinski sustav s više stupova morat će se izboriti za financiranje u proračunskom okruženju koje je vrlo restriktivno. Međutim, morat ćemo razumjeti Vladin stav prema dugu umirovljenicima da bismo mogli donijeti odluku o traženom zajmu kojim će se potpomoći mirovinska reforma – zaključio je Šipoš, dodajući da Svjetska banka može davati potporu samo onim projektima koji pridonose kako poboljšanju učinka, tako i financijskoj ravnoteži institucija i sektora koji su uključeni u projekte.