Korupcija traži brzu političku odluku

Zanimljivost uz dubrovački međunarodni kongres o suzbijanju korupcije: Hrvatska je korumpiranija od Nikaragve, Kolumbije, Senegala... Lista je podugačka i puna imena o kojima prosječni građanin Hrvatske rijetko razmišlja kada uspoređuje svoju domovinu s drugim zemljama svijeta. Hrvatska nije samo jedna od najkorumpiranijih tranzicijskih, već i jedna od najkorumpiranijih država na svijetu uopće (nalazimo se među 30 »najpotkupljivijih«). Ovo prilično poražavajuće i, nažalost, objektivno izvješće o tom obliku poslovnog ugleda naše zemlje krajem prošle godine objavio je Transparency International (TI), ugledna (i jedina) međunarodna krovna udruga za borbu protiv korupcije.
Ta je lista apolitična i neutralna. Glavno uporište za prosuđivanje stupnja korumpiranosti je Gallupovo istraživanje (anketiranje poslovnih ljudi) i sekundarni podaci, kao što je dojam koji neka zemlja ostavlja na strane poslovne partnere. Da bi se na TI-jevu listu uopće dospjelo, potrebno je imati podatke barem tri neovisna izvora - istraživanja korumpiranosti specijaliziranih kompanija ili pak uglednih svjetskih gospodarskih medija. Za Hrvatsku ih je bilo čak pet - World Competitinyeness Yarbook, Nations in Transit, Central European Economic, Annual Survey i Wall Street Journal - i rezultati su kakvi jesu. Ta je lista u velikoj mjeri povezana i s drugim pokazateljima o ekonomskoj situaciji u pojedinim zemljama, tako da je kao relevantan »oslonac« za ocjenu i potrebne i moguće pomoći pojedinim zemljama uzimaju i Svjetska banka i MMF. S time da je politika tih dvaju institucija da se zemljama s visokim stupnjem korupcije - ne odobrava novac za razvojne projekte.
Hrvatska je potpisala europsku konvenciju za borbu protiv korupcije, a koliko je to pitanje u Europi bitno, pokazuje i činjenica da će EU zemljama kandidatima za članstvo (što mi želimo postati) pomoći s 2,4 milijuna eura za izradu pravnog okvira i praktičnog djelovanja protiv korupcije i organiziranog kriminala. Kao i druge tranzicijske zemlje, i Hrvatska je imala (i još ima) veliku »šansu« za korupciju - proces privatizacije, odnosno velik udio gospodarstva u rukama države - odnosno, političara na vlasti i utjecajnog birokratskog aparata. Do sada je ta »šansa«, očito, iskorištena. Na novoj je vlasti da se takvo stanje promijeni, a za to je prije svega potrebna - politička odluka. Sintagma prema kojoj korupcija nije slabost ljudi, već institucija, početna je teza za tu borbu. Najveću odgovornost ima onaj koji drži političku vlast - borba protiv korupcije odgovornost je prije svega države i Vlade. Počevši od sustava financiranja rada političkih stranaka. Hrvatski su poslodavci, kao jedni od najzainteresiranijih za problem, još početkom prošle godine HDZ-ovoj Vladi dali svoj prijedlog borbe protiv korupcije, koji je Međunarodna udruga poslodavaca ocijenila toliko dobrim da je njegovu provedbu predložila u - svim tranzicijskim zemljama. Možda nova vlast prihvati prijedlog?