Dvije stranke iz oporbe i dvije iz vladajuće koalicije već mjesec dana potiho ispituju mogućnost stvaranja nove koalicije koja bi imala 86 od ukupno 150 zastupnika u Saboru i formirala Vladu bez Ivice Račana i SDP-a. Iako to nema uporišta u realnim političkim odnosima, još uoči Dana državnosti počelo se govoriti da su predstavnici HSLS-a, HDZ-a, HSS-a i Granićeva Demokratskog Centra (DC) na neformalnim sastancima po prvi put ispitivali teren za stvaranje alternativne koalicije ako postojeća šesteročlana Vlada dođe u nepremostivu krizu.

Na priče o alternativnoj koaliciji, koju je HDZ na svom stranačkom saboru koncem travnja ponudio HSLS-u i HSS-u, u vladajućoj koaliciji samo odmahuju rukom. Premijer Račan je već više puta izjavio da ova Vlada još dugo neće imati pravu alternativu, a neki njegovi suradnici uzrujano dodaju kako se takvim vijestima zapravo želi destabilizirati sadašnja vlada.

“To nema logike, jer će HDZ još neko vrijeme biti kompromitirana stranka. Ako neki iz šestorke uistinu žele ići pod ruku s takvom strankom, neka to probaju, pa će vidjeti učinak”, dodao je isti dužnosnik SDP-a.

I u HDZ-u se slažu da danas nikome u šestorki nisu privlačan partner, pa su spremni biti u sjeni. “HDZ bi stoga ponudio Zlatku Tomčiću da bude premijer, a Draženu Budiši mjesto predsjednika Sabora. HDZ bi se zadovoljio drugorazrednim, ali ipak utjecajnim položajima, kao što su neka državna ministarstva, jer i sam zna da u ovom trenutku nema pravog čovjeka za premijera”, kaže izvor blizak toj stranci. Alternativna koalicija vjerojatno bi morala uključiti i HNS, kako bi se zadovoljilo predsjednika Republike - ali samo djelomično, jer Stjepan Mesić više ne računa s predsjednicom HNS-a Vesnom Pusić, s obzirom da prema njoj nema obveza, dodaje isti izvor.

Na taj način HDZ računa da bi predsjednika Sabora Tomčića u kritičnom trenutku pridobio na svoju stranu nudeći mu još jače, premijersko mjesto. S druge strane mjeto šefa parlamenta trebalo bi zadovoljiti Dražena Budišu koji je nakon poraza na predsjedničkim izborima i poraza od Milana Bandića na zagrebačkim izborima nezadovoljan sadašnjom političkom pozicijom, što je ozbiljno poremetilo i njegove odnose s Račanom.

Alternativa računa na svojih pet minuta zato što se koalicijska Vlada, barem u prva četiri mjeseca, nije pokazala previše sposobnom i operativnom, već i zato što je teško usklađivati interese čak šest stranaka. Šestorka i nije kriva za teško stanje u kojem se našla Hrvatska. Za to je kriv ponajprije Tuđman, ali šestorka je odgovorna za to što u Hrvatskoj poslije izbora nije razbijena apatija i što se nastavio osjećaj besperspektivnosti.

Vjerojatno znajući sve to, Ivica Račan je već nakon lokalnih izbora u Zagrebu pokušao na svoju ruku pronaći neki snažan potez Vlade, kao što je mogućnost smanjenja PDV-a. Osim toga, nakon nepovoljnog ishoda Iokalnih izbora u Samoboru, Vlada je iznenada najavila da će 1. listopada proširiti pravo na dječji doplatak i na djecu nezaposlenih i seljaka. Ne treba zaboraviti da je Vlada još samo prije nekoliko mjeseci tvrdila da to proširenje ove godine neće biti moguće, iako su djeca nezaposlenih najugroženija socijalna kategorija.

Najopasnije za stabilnost Vlade mogu biti nesuglasice između SDP-a i HSLS-a, koje su već počele izbijati na vidjelo. Prema izvorima bliskim Vladi, prijepor između Budiše i Račana pojavio se i zbog načina rješavanja pitanja “djelomice Iažnih invalida”, pri čemu su se ministar Jozo Radoš i predsjednik HSLS-a protivili objavi liste tih ljudi, pa ju je morao pročitati ministar Ivica Pančić. Ministar hrvatskih branitelja naišao je zbog površnosti pri objavi liste i na kritike unutar SDP-a, ali je iza njega stao Račan osobno.

Račan i Budiša razišli su se i zbog nove uprave HRT-a, jer potonji misli da se HTV dodvorava SDP-u. Iako je ovdje riječ o pritajenom sukobu dvaju partnera oko utjecaja u pojedinim medijima u Hrvatskoj, s druge strane radi se i o nesnalaženju HTV-a u novim uvjetima i o profesionalnim propustima, što je na svojoj koži osjetio čak i Li Peng, predsjednik kineskog parlamenta. Malu Hrvatsku, naime, posjetio je treći po rangu dužnosnik iz najmnogoljudnije svjetske države, ali je javna televizija u središnjem Dnevniku posvetila tome manje od minute vremena.

No, sve slične nesuglasice za sada ne mogu ozbiljno destabilizirati Vladu, među ostalim i zato što se većina političara iz vladajuće koalicije boji novih izbora, s obzirom da su tek došli na položaje. Za sada je moguća samo rekostrukcija Vlade, koju je Račan najavio za jesen. Ministrica turizma Pave Župan Rusković još je pri imenovanju neslužbeno spominjala da će na dužnosti ostati samo do početka kolovoza, a i nekim drugim ministrima se klima položaj, zbog drugih razloga. Račanu neće biti lako zamijeniti Pančića ili bilo kojeg ministra, ako on učini teški gaf, jer jedna smjena može izazvati domino efekt u višestranačkoj Vladi.