Nezaposlenost je i dalje sigurno najveći hrvatski problem, bez obzira kojom je metodom mjerili. Na žalost, ne ohrabruju ni predviđanja gotovo svih analitičara, jer procjenuju da će tako biti još mjesecima, te da je tijekom ove godine nerealno očekivati zaustavljanje rasta nezaposlenosti. Zadnji službeni statistički podaci pokazuju da je tijekom prva četiri mjeseca ove godine nezaposlenost povećana za 4,4 posto. To znači da je krajem travnja bila za 11,9 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine. Budući da je u posljednjih godinu dana bez posla ostalo oko 50.000 ljudi, ukupan broj nezaposlenih dosegao je 360.000, pa stopa nezaposlenosti sada iznosi 21,7 posto.

No, iako se već sada radi o alarmantnoj brojci, do kraja ove godine broj nezaposlenih mogao bi se i drastično povećati. Ma kolika bila nužna i neizbježna, politika “čišćenja” uništenih poduzeća koju provodi nova Vlada donosi i zatvaranje velikog broja radnih mjesta. Realno je očekivati da će samo zbog te restriktivne Vladine politike prema gubitašima i državnoj administraciji bez posla ostati još oko 70.000 ljudi, što znači da bi broj nezaposlenih mogao doseći oko 430.000. Nekoliko je razloga tome.

DNEVNI GUBITAK 7,5 MILIJUNA Prvo, Vlada je odlučila počistiti situaciju u tvrtkama koje su u državnom vlasništvu, a kojima sada upravlja HFP. Prema najavi predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoja Vojkovića, država će preko HFP-a inicirati stečajne postupke za čak oko 300 insolventih, prezaduženih, u biti propalih poduzeća. Na taj potez odlučila se iz čisto ekonomskih razloga: ta poduzeća državi kao vlasniku dnevno stvaraju gubitak od 7,5 milijuna kuna i država stoga nema interesa održavati takvu situaciju. Kao posljedica takve odluke, bez posla će vjerojatno ostati oko 40.000 radnika, što je procjena samoga HFP-a. Drugi val otpuštanja sljedom Vladine politike bit će u državnoj upravi. Tijekom ove godine, naime, očekuje se i reforma državne uprave, koju je prije nekoliko dana najavio i zamjenik premijera dr. Goran Granić. Reorganizacija državnog aparata zahvatit će, znači, državnu administraciju, vojsku i policiju, a u tim službama bez posla bi trebalo ostati oko 30.000 ljudi. Toliko je, naime, viška zaposlenih u državnim službama, tvrdi dr. Granić. Kao što je i plaćanje radnika koji ne rade u propalim poduzećima ekonomski neisplativo za državu koja želi biti štedljiva, tako je i plaćanje viška državne administracije opasnost za državni proračun koju Račanova vlada želi neutralizirati.

VlŠAK U DRŽAVNIM PODUZEĆIMA - Sve to, međutim, teško može već u ovoj godini stvoriti preduvjete u sferi proizvodnje koji bi rezultirali povećanom potražnjom za radom, dostatnom da neutralizira negativne efekte djelovanja "neuralgičnih točaka" u privredi na kretanje nezaposlenosti. Za zaustavljanje negativnih tendencija i početak rasta zaposlenosti potrebno je uspostaviti stabilnu, dugoročniju tendenciju rasta proizvodnje i izvoza, smatra dr. Željko Rohatinski, ugledni hrvatski analitičar koji se upravo priprema za preuzimanje guvernerske dužnosti u Hrvatskoj narodnoj banci.

Važno je upozoriti i na višak zaposlenih u velikim državnim poduzećima koja još nisu restrukturirana, kao što su INA, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume, Hrvatske pošte, itd. Taj problem stalno se zaboravlja, iako niti jedna od tih kompanija neće moći biti privatizirana, niti biti konkurentna, ukoliko ne počisti svoje bilance zaposlenih. - Ono što su privatni poduzetnici već napravili, sada čeka državu u njenim poduzećima. Prema mojim procjenama, u velikim državnim poduzećima prosječno je oko 50 posto viška zaposlenih tj. te bi kompanije mogle poslovati s polovicom od sada zaposlenih.

SLUČAJ ERICSSON Ako se zna da 11 velikih javnih i državnih poduzeća trenutno zapošljava oko 85 000 radnika, onda je jasno da bi se po čistoj poduzetničkoj logici, kojom govori Roglić, još oko 40 000 ljudi moglo naći bez posla. Država sigurno neće ići kapitalističkom sjekirom čistiti višak radnika u, primjerice, Ini ili HEP-u, pa ne treba očekivati da će se broj radnika u velikim državnim kompanijama prepoloviti, ali i one će svakako u buduće biti žarište iz kojega će malo po malo rasti broj nezaposlenih. Ako ne kroz mjesec ili dva, a onda bez dvojbe već iduće godine kada ih čeka privatizacija.

Primjer Privredne banke Zagreb ilustrativan je: vrlo brzo nakon što je u banku ušao strateški partner u javnosti se pojavila brojka o višku zaposlenih. Nadu svima koji će prije ili kasnije ostati bez posla daju samo velike strane green-field investicije, poput najavljenog otvaranja tvornice mobilnih telefona: američka kompanija Flextronic planira zaposliti oko tisuću radnika. No, koliko je u Hrvatskoj složen problem zapošljavanja, pokazuje i slučaj s radnicima Ericsson Tesle. Za 92 radnika te tvrtke koji su se našli na listi viška zaposlenih otvorena je mogućnost zapošljavanja u tvornici mobitela. Ali, dio njih ne prihvaća tu mogućnost!