Hoće li Rubeša zamijeniti Živkovića na mjestu državnog odvjetnika?

Rubeši se »na dušu« stavlja da je u bivšem sustavu zabranjivao novine / Krunislav Olujić: Ako vlast, umjesto pravne države, želi partijsko pravosuđe, onda je Rubeša idealno rješenje / Željko Olujić: Rubešin izbor ne bi bilo dobro rješenje / Anto Nobilo: Rubeša bi bio odličan javni tužitelj jer je vrlo stručan, a takvim ljudima ova vlast oskudijeva

ZAGREB, 25. lipnja - Prije desetak dana kao udarna vijest, plasirano je da je vrlo vjerojatno da će sadašnjeg državnog odvjetnika Berisava Živkovića na tom mjestu zamijeniti Tihomir Rubeša. No, službene potvrde te vijesti do sada nema, iako je Živković najavio da je njegova ostavka neopoziva.
Kad je riječ o Rubeši, poznato je da je s mjesta zamjenika okružnog javnog tužitelja u Zagrebu, otišao 1992. godine. Svoj odlazak protumačio je neslaganjem s načinom vođenja postupka u slučaju Pakračke poljane i ubojstva obitelji Zec, jer su oni doveli do oslobađajuće presude za osumnjičenike. Nakon tih afera, Rubeša je otišao u odvjetnike. Znano je i to da je istaknuti član SDP-a, a i njegova odvjetnička kancelarija nalazi se u zgradi SDP-a na Iblerovom trgu.
U međuvremenu se pak u javnosti pojavilo i nekoliko nimalo laskavih ocjena o Rubeši. Naime, »na dušu« mu se stavlja i to da je kao zamjenik okružnog tužitelja u bivšem sustavu, zabranjivao novine, i to čak i krajem 80-tih godina. Među ostalim, 1988. godine zabranio je i dva broja »Studentskog lista«, nakon čega je redakcija raspuštena i u uredništvo doveden novi, partijski podoban kadar. Među članovima razjurene redakcije »Studentskog lista« bio je i glavni urednik »Globusa« Davor Butković. Butković nam je u nedjelju rekao kako mu je, zbog bizarnosti, u sjećanju posebno ostalo to što je Rubeša tada zabranio »Studentski list« zbog negativno intoniranog članka o predsjedniku Zaira Mobutu Sese Sekuu. Dio raspuštene redakcije skrasio se potom u »Startu«, koji je 1989. godine također doživio zabranu.
Mogućnost Rubešinog imenovanja za javnog tužitelja sa iznenađenjem su dočekali i neki njegovi bivši kolege, koji su u jednom razdoblju bili javni tužitelji. Krunislav Olujić tako napominje kako Rubešu poznaje sa fakulteta još od 70-tih godina, a kako tvrdi, »bio je poznat po tomu što se obrušavao na hrvatske proljećare«.
Olujić kaže i kako je upitna Rubešina uloga u slučaju Zec jer su, prema njegovim saznanjima, osumnjičenici pušteni na slobodu upravo zbog Rubešinih propusta. »Rubeša je klasični partijski aparatčik. Ako vladajuća koalicija, umjesto pravne države, želi uspostaviti partijsko pravosuđe, onda je Rubeša idealno rješenje«, ironičan je Olujić.
Slično misli i Željko Olujić, koji je svojevremeno, kao javni tužitelj, bio nadređen Rubeši. Prema njegovim riječima, Rubeša je izvršavao bespogovorno sve zadaće koje je pred njega postavio. Sada pak Olujić smatra da Rubešin izbor ne bi bilo dobro rješenje jer na mjesto javnog tužitelja »treba doći osoba koja će između političkih i pravnih kriterija, uvijek izabrati pravne«.
Za razliku od njih, Anto Nobilo posve je suglasan s time da bi za pravosuđe bilo dobro Rubešino imenovanje. »Rubeša je odličan krivičar, a pokazao je da je odlučan tužitelj, kakav nama i treba«, kaže Nobilo. Nobilo za Rubešu kaže da po vokaciji nije odvjetnik, nego javni tužitelj, a poznato mu je i to da je u bivšem sustavu u tužilaštvu bio zadužen za praćenje tiska. Na činjenice da je zabranjivao novine, Nobilo kaže kako je tih zabrana u Rubešino vrijeme bilo puno manje nego prije. Osim toga, kaže Nobilo, za to se ne može teretiti Rubešu, nego javnog tužitelja po čijem je nalogu radio. »Rubeša u tomu nije imao samostalnih ovlasti. On je jednostavno po zakonu morao provesti odluku svog nadređenog«, napominje Nobilo. »Rubeša bi bio odličan javni tužitelj jer je vrlo stručan, a takvim ljudima ova vlast oskudijeva«, zaključuje Nobilo.