Hrvatska ima 46,2 milijardi vanjskoga i 16,7 milijardi unutarnjega duga

Na sjednici Odbora za financije i državni proračun istaknuto da će konačnu riječ o pravilnom korištenju proračunskog novca imati Državna revizija / Zlatko Mateša (HDZ) na Odboru za gospodarstvo ustvrdio da Hrvatska nije prezadužena zemlja / Pomoćnik ministra financija Branko Štulić upozorio da se nigdje ne smije obznaniti kako će država vraćati kredite za koje je dala jamstva, jer bi time država samo pomogla nekim tvrtkama da premoste krizno razdoblje / Potpora zakonu o obnovi i razvoju Vukovara predlagatelja Juraja Njavre (HDZ)

ZAGREB, 26. lipnja - Uoči nastavka sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora u ponedjeljak su zasijedala njegova radna tijela. Odbor za financije i državni proračun je bez veće rasprave podupro Izvješće o izvršenju prošlogodišnjeg državnog proračuna, te izvješća o javnom dugu države i o državnim jamstvima izdanim od 1996. do 1999. godine.
Prošlogodišnje izvršenje državnog proračuna obilježava suficit središnjeg proračuna od 7,24 posto, dok su manjak od 9,20 posto imali izvan proračunski fondovi. Od poreza je ostvareno 95,7 posto prihoda, a manjak se bilježi u prihodu od PDV-a. Riječ je o manjku od pet posto zbog uvođenja nulte stope toga poreza na kruh, mlijeko i dio lijekova. Pomoćnik ministra financija Niko Raič rekao je da su proračunski izdaci bili u skladu s planom, dok su članovi Odbora zaključili kako će konačnu riječ o pravilnom korištenju proračunskog novca imati Državna revizija.
Ukupni javni dug države zajedno s izvanproračunskim fondovima iznosio je krajem prošle godine 46,2 milijardi kuna, od čega na vanjski dug otpada 29,4 milijarde, a na unutarnji 16,7 milijardi kuna. Dodaju li se tome i državna jamstva u visini od 21,5 milijardi kuna, ukupni je jamstveni i javni dug 67,7 milijardi kuna ili 47,2 posto bruto domaćeg proizvoda. Ivan Šuker (HDZ) u raspravi je istaknuo da je javni dug od 1991. do kraja prošle godine smanjen za oko 600 milijuna dolara.
Odbor je podupro Izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za prošlu godinu, kad je banka poslovala s dobiti od oko 179 milijuna kuna. Direktor HBOR-a Anton Kovačev pojasnio je da je razlog za to stečena razlika tijekom prošle godine. U istom je razdoblju banka izdala gotovo dvije milijarde kuna kredita putem 16 kreditnih programa za obnovu gospodarstva i infrastrukture, a malo poduzetništvo i obrtništvo potporu je ostvarilo za šest programa. Od ukupnih jamstava banke 96 posto dobila je brodogradnja.
Odbor je podupro i zakon o obnovi i razvoju Vukovara predlagatelja Juraja Njavre (HDZ). Odbor je predložio Zastupničkom domu da se o tom prijedlogu provede objedinjena rasprava s Vladinim prijedlogom o obnovi Vukovara. Članovi Odbora su ocijenili da je zastupnički prijedlog kvalitetniji. Naime, u tom zakonu navedeni su izvori sredstava, potom on uvodi načelo solidarnosti svih građana Hrvatske ovisno o financijskim mogućnostima, omogućava gospodarskim subjektima da dođu do jeftinijeg kapitala, a definirane su i porezne olakšice za one koji imaju tvrtku u Vukovaru, tamo posluju i zapošljavaju Vukovarce. Obrazlažući zakon, Njavro je istaknuo da je najveći problem za povratak nedostatak posla jer je od 7.000 povratnika u Vukovar posao dobilo samo njih 2.500. Naveo je i podatak da je ukupna materijalna šteta tijekom agresije na području Vukovara dosegla deset milijardi kuna, što je najveća pojedinačna izravna ratna šteta u Hrvatskoj.
Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu bez rasprave je podržao izmjene Zakona o državnom proračunu za ovu godinu te na znanje primio Izvješće o izvršenju državnog proračuna za 1999. Također, na znanje je primio i Izvješće o javnom dugu i državnim jamstvima, uz zaključak da ih Vlada izvjesti o učincima dobivenog jamstva u pojedinim tvrtkama.
Zlatko Mateša (HDZ) u raspravi je kazao da Hrvatska sa 46,264 milijarde kuna vanjskog duga i 16,7 milijardi unutarnjeg duga nije prezadužena zemlja. Što se tiče državnih jamstava, Mateša je kazao da svaka Vlada ima pravo odlučiti hoće li ih davati, a Vlada kojoj je on bio na čelu jamstva je dijelila, jer je provodila politiku potpore gospodarstvu i tvrtkama. Pomoćnik ministra financija Branko Štulić, govoreći o izdanim državnim jamstvima, rekao je da su se ona najčešće davala turizmu i brodogradnji. »I turisti bi za pet godina uništili hotele, a možete zamisliti što su učinile frustrirane izbjeglice i prognanici«, kazao je Štulić, nastojeći time pojasniti da je bila nužna obnova hotela. Upozorio je i da se nigdje ne smije obznaniti kako će država vraćati kredite za koje je dala jamstva. »Time je država samo pomogla nekim tvrtkama da premoste krizno razdoblje«, naglasio je Štulić.
Odbor je jednoglasno podržao Izvješće o radu HBOR-a za prošlu godinu. U raspravi je Mateša istaknuo da je novac uložen u tu ustanovu najbolje investirani novac, dok je predsjednica Odbora Dragica Zgrebec (SDP) zaključila da HBOR posluje bolje od nekih poslovnih banaka.
Na prijedlog Mate Arlovića, Odbor za zakonodavstvo predlaže Vladi da povuče iz procedure predložene izmjene i dopune Zakona o izvršenju proračuna za 2000. godinu. Naime, prema tim izmjenama Hrvatski fond za privatizaciju bio bi ovlašten da raspolaže potraživanjima poduzeća u državnom vlasništvu, pa bi tako mogao i otpisivati dugove tih poduzeća kako bi ih učinio atraktivnim za strane i domaće ulagatelje. No, budući da se predlaže da se te izmjene primjenjuju retroaktivno, od 1. lipnja, Arlović se tome usprotivio, jer još nisu donesene izmjene i dopune Zakona o privatizaciji. Stoga je predložio da se ta dva zakona donesu zajedno jer su međusobno vezana.
Članovi Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku prihvatili su da izmjene i dopune Zakona o dječjem doplatku budu raspravljene po hitnom postupku. Kako je rekla pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze, pravo na dječji doplatak imali bi od 1. listopada poljoprivrednici, obrtnici i nezaposleni. Naime, bilo je predviđeno da se zakon počinje primjenjivati od 1. siječnja sljedeće godine, ali je Vlada procijenila da se rebalansom proračuna može iznaći potrebnih 130 milijuna kuna za tu namjenu. Sve poslove oko povećanja prava na dječji doplatak obavljat će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), jer je procijenjeno da županijski centri Zavoda za zaštitu materinstva, obitelji i mladeži ne bi mogli obaviti taj posao.

Goranka Jureško, Silvana Oruč Ivoš i Marija Pulić