ZAGREB - Prije sudjelovanja na međunarodnoj konferenciji o gospodarstvima tranzicijskih zemljama koja će u četvrtak započeti u Dubrovniku, šef misije Međunarodnog monetarnog fonda koja pregovara s Hrvatskom o sklapanju novog stand-by aranžmana Hans Flickenschild jučer je stigao u Zagreb. Flickenschildov posjet, međutim, nije službeni posjet misije MMF-a Hrvatskoj koja je, prema prijašnjim najavama ministra financija dr. Mate Crkvenca, ali i zamjenika guvernera Hrvatske narodne banke Zdravka Rogića, s hrvatskim vlastima trebala još u ovom mjesecu finiširati pregovore oko novog stand-by aranžmana teškog 250 milijuna dolara. Kako će na trodnevnom “proputovanju” do Dubrovnika Flickenschild posjetiti sve relevantne adrese - Ministarstvo financija, potpredsjednika Vlade Slavka Linića i Hrvatsku narodnu banku, vjerojatno je da će ih podsjetiti na potrebu daljnjeg “stezanja remena” u svim segmentima nacionalne ekonomije što je bitan uvijet MMF-a za nastavak pregovora oko novog kreditnog aranžmana, koji bi se mogli, kako doznajemo iz izvora bliskog Vladi, nastaviti u srpnju. Ukoliko završe uspješno, potpisivanje ugovora moglo bi se dogoditi u rujnu ove godine.

Predstavnici Vlade su u dnevnom kontaktu s pregovaračima MMF-a, ali bi za posjeta šefa Misije Zagrebu trebalo ipak “razbistriti” brojna sporna pitanja. Iako na svaki spomen preporuka MMF-a i Svjetske banke o mjerama koje bi Hrvatska vlada trebala poduzeti ministar Crkvenac odgovara kako Vlada sama kroji svoju politiku, pa tako i njezin fiskalni dio, doznajemo kako će Flickenschild inzistirati na rezanju rashoda u prijedlogu proračuna koje Ministarstvo financija priprema za naredne tri godine. Točnije rečeno, MMF potaknut novim prijedlozima zakona o djelomičnom povratu duga umirovljenicima i proširenju prava na dječji doplatak koji će poprilično otežati proračunske rashode, vjerojatno će, procjenjuje naš izvor, nastojati utjecati na sniženje pojedinih proračunskih stavaka, što će biti, kako kaže, vrlo teško usuglasiti zbog stalnih pritisaka na Ministarstvo financija za povećanjem socijalnih davanja. Novi zakonski prijedlozi iz Ministarstva rada i socijalne skrbi, koje će Sabor po svoj prilici usvojiti, samo su neki od njih. Vladu, naime, pritišću i problematična poduzeća, kojima je, kao u slučaju zagrebačke Name djelomice popustila, što se direktno kosi s preporukama Svjetske banke o napuštanju svih oblika državnih sanacija poduzeća i davanju jamstava.

Ovo potonje, odnosi se na značajnije direktno uplitanje države putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak u kreditiranje turističkih poduzeća i pripremu sezone, nego što je to bio slučaj proteklih godina. Kako je država umjesto poslovnih banaka preuzela na sebe rizik njihova kreditiranja, u vrijeme kada je jasno da hotelijeri neće biti u stanju servisirati dugove, jasno je da će to učiniti država, odnosno HBOR daljnjim zaduživanjem putem plasmana obveznica na europsko tržište.

Drugi bitan uvjet koji nije ispunjen, a što su pregovarači MMF-a izrazito zahtijevali je značajno smanjenje plaća i racionalizacija broja zaposlenih u državnom sektoru, što se proteže i na 11 javnih poduzeća. Čak, naprotiv, u pojedinim javnim poduzećima, što je uredno zabilježila državna statistika, plaće su povećane, od 10 do čak 90 posto u odnosu na prošlu godinu.

Zanemarivši ostalo, pregovore MMF-a s Hrvatskom otežava i neriješeno pitanje vodstva Hrvatske narodne banke, na čijem je čelu zadnjih mjeseci guverner u ostavci Marko Škreb. Kako je poznato da se s MMF-om ne može sklopiti sporazum u takvoj monetarnoj neizvjesnosti, Sabor će vrlo brzo morati imenovati novoga guvernera, a po svemu sudeći to će biti dr. Željko Rohatinski.

• smanjenje državnih rashoda, osobito obrane, plaća u javnom sektoru i socijalnih transfera
• smanjenje broja zaposlenih u državnom sektoru
• smanjenje proračunskog deficita i povećana transparentnost u njegovu donošenju
• ubrzati postupak privatizacije preostalih državnih banaka jer država ne bi smjela upravljati niti jednom bankom
• privatizirati poduzeća u državnom portfelju, kao i velika javna poduzeća
• ubrzati reformu pravosuđa, mirovinskog i zdravstvenog sustava