EKSKLUZIVNO: ZAMJENIK GLAVNE TUŽITELJICE HAAŠKOG SUDA GRAHAM BLEWITT O ISTRAZI NA JUGU HRVATSKE, SLUČAJEVIMA BLAŠKIĆ I MILOŠEVIĆ, SURADNJI SA ZAGREBOM...
Do kraja godine optužnice protiv rušitelja Dubrovnika

Graham Blewitt, zamjenik glavne tužiteljice Međunarodnoga suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), unatoč vrlo kratkom boravku u Dubrovniku i brojnim obvezama koje je tom prigodom imao — prije svega radi ubrzanja istrage o ratnim zločinima na jugu Hrvatske 1991./92. godine, koju vodi posebna ekipa haaških istražitelja od sredine travnja — pronašao je malo vremena za razgovor za "Slobodnu Dalmaciju".
Razgovarali smo na terasi hotela "Dubrovnik President" koja je, kao i kompleks cijelog HTC-a "Dubrava Babin kuk", tijekom agresije često bila na meti topničkog naoružanja JNA i pridruženih joj "oslobodilačkih" postrojba iz Srbije i Crne Gore.
Na sreću, sada možemo uživati u predivnom pogledu s ove terase i vjerovati da su za Dubrovnik zaista stigli lijepi dani — rekao je na početku razgovora naš sugovornik.

— Dojam je da su nakon zagrebačkog sastanka s predsjednikom Republike Hrvatske Stipom Mesićem donedavni problemi koji su postojali između Hrvatske i ICTY-ja prevladani. Kakva će ubuduće biti suradnja između hrvatske vlasti i Haaga?
Smatramo da kod ove hrvatske Vlade postoji iskrena želja za suradnjom s ICTY-jem, i to je ono što u svakom slučaju valja istaknuti. Dobili smo pristup mnogim dokumentima, a neke još tražimo. Budući da među tim dokumentima ima i onih s "vrlo osjetljivim" sadržajem, pokušavamo ustanoviti i utvrditi proceduru za njihovo dobivanje.
Ne možemo do kraja i u svemu potpuno biti zadovoljni, ali krenuli smo s procesom utvrđivanja procedure dobivanja dokumenata kako bi se zaštitili i nacionalni interesi Hrvatske. No, kod nove hrvatske Vlade postoje volja i spremnost za suradnjom i s našeg stajališta mislim da će cijeli proces biti ubrzan.
— U kojoj je fazi dobivanje dokumenata iz akcija "Bljesak" i "Oluja" koje ICTY već dugo traži?
Nismo još dobili sve dokumente koje smo tražili jer je i to dio procedure o kojoj sam govorio. I taj dio suradnje kreće, jer je hrvatska Vlada prihvatila haašku jurisdikciju nad "Bljeskom" i "Olujom". No, i mi moramo biti određeniji u traženju potrebnih dokumenata s obzirom na njihov utjecaj na zaštitu nacionalnih interesa Hrvatske.
— Dakle, odnosi Hrvatske i Haaga su se popravili. Slijedi li obavijest Vijeću sigurnosti UN-a o poništenju zahtjeva za sankcijama prema našoj zemlji?
Glavna tužiteljica Carla del Ponte je istaknula kako će predsjedniku ICTY-ja podnijeti izvješće i tražiti da se on obrati Vijeću sigurnosti UN-a i objasni nove momente o odnosu Hrvatske prema Haagu. Ostaje onaj dio oko "specifičnih" dokumenata o kojima sam govorio, ali je u cijelom procesu ostvaren vrlo bitan napredak.
— Razgovaramo u Dubrovniku, a poznato je da su na ovom području od 1991. do 1995. godine počinjeni brojni ratni zločini. Dokle se stiglo s dosadašnjom istragom o tzv. operaciji Dubrovnik koja se vodi od sredine travnja ove godine?
Mogu vam reći da istraga napreduje vrlo dobro, a istražitelji koji ovdje rade razgovarali su s dosta svjedoka o mnogim aspektima ratnih zbivanja u dubrovačkom kraju. Dokumentirana su brojna razaranja, posebice dubrovačke kulturne baštine, kao i kako su ljudi ovdje ginuli tijekom napada. Ne mogu, shvaćate, govoriti o pojedinsotima, ali sam zadovoljan napretkom istrage.
— Kad se možemo nadati optužnicama za ratne zločine za napade na Dubrovnik i dubrovački kraj?
Istraga koja se tiče Dubrovnika je vrlo ubrzana, a ovdje smo dobili novu i pozamašnu dokumentaciju u vezi s ratnim operacijama na dubrovačkom području. Kao što je glavna tužiteljica Carla del Ponte prigodom susreta s hrvatskim ministrom pravosuđa dr. Stjepanom Ivaniševićem istaknula, i ja vjerujem da se prve optužnice mogu očekivati do kraja ove godine.
— Mi ovdje znamo da je na čelu tzv. Druge operativne grupe JNA za dubrovačko-hercegovačko ratište bio general pukovnik Pavle Strugar, da je jedinice VPS-a Boka vodio admiral Miodrag Jokić sa svojim pomoćnikom, također admiralom, Milanom Zecom, da je trebinjski gradonačelnik Božidar Vučurović praktički bio zapovjednik istočnohercegovačkih jedinica pridruženih JNA... Hoće li se itko od njih ili neki drugi naći na optužnicama koje se pripremaju?
Bojim se da vam u ovom trenutku ne mogu odgovoriti na pitanje. Istraga još traje, dokazi se prikupljaju, i ne bih još konkretno mogao govoriti o imenima. Mogu, međutim, reći da su u ovom trenutku Vukovar, istočna Slavonija i Dubrovnik naši "hrvatski" prioriteti.

— Još prije nekoliko godina UN-ova komisija stručnjaka za ratne zločine, koju je vodio dr. Colin Kaiser, utvrdila je kako se "prima facie" može ustanoviti lanac zapovijedanja onih koji su, među ostalim, vodili napad na Dubrovnik 6. prosinca 1991. godine i tako pridonijeli stradanju velikoga broja ljudi, ali i razaranju kulturno-povijesnoga blaga. Koriste li se ti nalazi UN-ovih stručnjaka u prikupljanju dokaza za podizanje optužnice?
Da, svakako i to je vrlo važan dio istrage. Nalazi UN-ovih stručnjaka bit će uključeni u optužnicu, posebice kad je riječ o razaranju i uništenju dubrovačke kulturno-povijesne baštine. U Dubrovniku nije bilo vojnih ciljeva, bila je to destrukcija koja se ne može pravdati navodnim vojnim potrebama.
— Što ima novoga u slučaju generala Tihomira Blaškića?
Njegovi odvjetnici prikupljaju dodatnu dokumentaciju koja će postati dijelom žalbenoga postupka, ali obnove samog sudskog postupka neće biti.
— Ostaje li se u Haagu pri ocjeni da je rat u BiH imao obilježja međunarodnog sukoba?
Da, to je čvrsto stajalište Haaga, koje se stalno potvrđuje novim dokumentima koje dobivamo.

— Kako ocjenjujete stajalište aktualne crnogorske vlasti da će surađivati s ICTY-jem, s obzirom na neslavnu ulogu crnogorskih rezervista na dubrovačkom području?
Rano je izricati čvrste sudove. Zadovoljni smo, za sada, izraženom spremnošću za suradnjom s ICTY-jem što će, nadam se, ubrzati razvoj naših odnosa. No, tek smo ušli u taj vrlo složeni proces s crnogorskim vlastima.

— Hoćete li komentirati tvrdnje o navodnim dogovorima između Haaga i dijela međunarodne zajednice s predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem o njegovu odstupanju s vlasti u zamjenu za sigurno utočište?
Te su nas ideje doista zabavljale u Haagu. Ne vidim načina kako bi to moglo funkcionirati i gdje bi on to mogao otići. Sve zemlje članice UN-a imaju obvezu prema Haaškom sudu. Svaka ga zemlja ima obvezu predati, a ako se to ne bi dogodilo, ta bi zemlja riskirala žestoku osudu međunarodne zajednice. Tko bi to sebi mogao priuštiti? Ne mogu vjerovati da bi Vijeće sigurnosti koje je utemeljilo Haaški sud dopustilo da se nekome takvome pruži zaštita ili utočište.
— Može li se očekivati proširenje optužnice protiv Miloševića, da uz Kosovo odgovara i za zlodjela počinjena u ratovima u Hrvatskoj i BiH?
I to se pitanje razmatra i tražimo dodatne dokaze protiv njega.