Lawrence Rossin, koji je nominiran za novog veleposlanika Sjedinjenih Država u Hrvatskoj, izjavio je u službenom saslušanju pred senatskim Odborom za vanjsku politiku da će njegova vlada pomoći Hrvatskoj u procesu povratka državnog novca koji je, za vladavine HDZ-a, iznesen iz zemlje.

Senator je pitao: "Možemo li bilo što učiniti da im pomognemo da vrate novac koji je prijašnji predsjednik prebacio izvan zemlje ili pak spremio na neki račun?". Lugar, po pisanju medija, zaključuje da je riječ o velikim iznosima i zanima ga što može učiniti State Department.

"Ako se novac pronađe na mjestima gdje Sjedinjene Države imaju utjecaja, ili postoje pravni mehanizmi za njegov povrat, siguran sam da ćemo pružiti pomoć kao što smo i ranije činili u sličnim situacijama", odgovorio je Rossin na izravan upit senatora. "Globus" je još prije nekoliko tjedana prvi pisao o naporima hrvatske Vlade da se utvrde točni kanali iznošenja nacionalnog bogatstva iz zemlje, te načini za njegov povrat. Prema procjenama neovisnih stručnjaka, tijekom vladavine HDZ-a na različite je načine u inozemstvo prebačeno više od osam milijardi dolara. Kako bi se taj novac, ili jedan njegov dio, vratio, Vlada je kontaktirala specijaliziranu američku tvrtku. Pregovori su propali jer je ta tvrtka, navodno, tražila previsoku proviziju za svoje usluge. Nedavno je u Sjedinjenim Državama boravila i delegacija saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Njegova predsjednica Đurda Adlešić imala je niz susreta s dužnosnicima američke administracije i obavještajne zajednice. Očito je da su razgovarali i o pitanjima nestalog novca, ali nije bilo službenih komentara tih susreta. Stoga, zanimanje utjecajnih senatora za taj specifični problem, koji je javnosti poznat ali o njemu nema puno konkretnih informacija, implicira da je moguća zajednička akcija Sjedinjenih Država i Republike Hrvatske oko povrata "izgubljenog novca".

Valja znati da su senatori u usporedbi s djelatnicima američke diplomacije skloniji slobodnijem izražavanju mišljenja. Njih, naime, ne sputavaju ograničena diplomatska pravila ponašanja i u pravilu mnogo "jasnije" govore. Ne uvijek na potpuno zadovoljstvo State Departmenta.

Uzevši u cjelini Rossinov govor ne mogu se pronaći naznake da bi Sjedinjene Države mogle promijeniti dosadašnju političku strategiju prema Republici Hrvatskoj. Prioriteti ostaju isti: povratak izbjeglica i ekonomske reforme čiji je uspjeh, tvrdi Rossin, krucijalan za američke interese u RH. Nominirani ambasador obvezao se da će ustrajno raditi na promicanju investicija američkog privatnog kapitala u našoj zemlji. On, naime, drži da je hrvatskoj Vladi potrebna velika pomoć u čišćenju zemlje od posljedica - kako je to Bob Dole u jednoj ranijoj kolumni o Hrvatskoj, objavljenoj u "Washingtom Postu", nazvao: "rođačkoga kapitalizma" – jer jedino tako država može postati privlačna stranim investitorima.

Prema reakciji Odbora za vanjsku politiku, Lawrence Rossin neće imati problema u postupku potvrđivanja za novog veleposlanika SAD-a u Zagrebu. Uobičajena procedura nalaže da svakog novog veleposlanika formalno, pošto ga predloži predsjednik Clinton, prihvati i Senat. Svjedočenje ili saslušanje pred članovima senatskog Odbora za vanjsku politiku prvi je korak te procedure. Potvrda Rossinove nominacije trebala bi biti službeno završena u razdoblju od najviše dva tjedna. Malo je vjerojatno da će biti nekih problema. Dosadašnji američki veleposlanik u Zagrebu William Montgomery, koji je pregrmio smjenu vlasti u Hrvatskoj, odlazi u prvom tjednu kolovoza. Preuzet će prestižnu i kompliciranu dužnost američkog veleposlanika u Beogradu, ali s privremenim sjedištem u Budimpešti, zbog poznatih razloga.

Tko je Lawrence Rossin? Iz njegove kratke biografije vidi se da je obnašao niz diplomatskih dužnosti u različitim krajevima svijeta: bio je zamjenik veleposlanika SAD-a u Španjolskoj, radio je u Vijeću nacionalne sigurnosti, a neko vrijeme bio je i direktor Odjela za jugoistočnu Europu u State Departmentu. Do veljače ove godine bio je na čelu američkog ureda u Prištini, neke vrste neformalne ambasade, odakle je vraćen u Washington jer se počeo intenzivno pripremati za dužnost veleposlanika u Zagrebu. Navodno je vrlo blizak s Richardom Holbrookeom, s kojim je godinama radio na smirivanju balkanske krize.

S budućim veleposlanikom Rossinom u Zagreb stiže njegova supruga i djeca.