ZAGREB - Bivša je vlast lani na sanaciju poduzeća potrošila 305 posto više od plana. Umjesto 145 milijuna kuna, za sanaciju je potrošeno čak 508 milijuna kuna! - upozorio je Damir Kajin (IDS), kritizirajući u Zastupničkom domu gospodarsku politiku hadezeove vlade prilikom rasprave o Izvješću o izvršenju proračuna za 1999. godinu. To je izvješće, kao i izvješća o javnom dugu i državnim jamstvima izdanim u protekle četiri godine, dobilo podršku saborske većine, ali i dovelo do brojnih polemika oko politike bivše vlasti. Šestorka i HDZ posvađali su se oko prezaduženosti i teškog gospodarskog stanja u zemlji, jer je HDZ uporno poricao vlastitu odgovornost za takvo stanje.

Zastupnici šestorke predbacili su bivšoj vlasti da je povećala javni dug na gotovo 50 posto BDP-a, te što masovnim izdavanjem garancija nije pomagala proizvodnju i razvoj, već je spašavala gubitnike i pogoršala gospodarsko stanje u zemlji. Hrvatska je zbog toga, po riječima Branka Tušeka (SDP), jedina tranzicijska zemlja koja je zabilježila gospodarski pad i najveći porast zaduživanja. Takva je politika, zaključio je Tušek, doživjela fijasko jer su neodgovorne intervencije bivših vlasti rezultirale produljenjem agonije neperspektivnih tvrtki i gomilanjem gubitaka.

Tušek je ustvrdio da HDZ nije imao viziju, jer je smanjio proizvodnju i povećao zaposlenost i broj socijalnih slučajeva. Za primjer je naveo Slavoniju i Baranju, gdje je od 1995. do 1999. broj nezaposlenih s 63,5 tisuće narastao na 120 tisuća. Njegov je istup digao na noge Šeksa, Matešu i druge hadezeovce, koji su za sve okrivili rat. Ljerka Mintas Hodak ustvrdila je pak da je HDZ svojim programom za poticanje zapošljavanja zaposlio 20 tisuća ljudi, dok je nova vlast samo i prvih pet mjeseci ove godine povećala nezaposlenost za 50 tisuća Ijudi. Posljednji HDZ-ov premijer ustvrdio je da su državnim jamstvima spašene tisućeradnih mjesta, te naglasio da brodogradnja, turizam i poljoprivreda ne mogu opstati bez takve državne pomoći.

Ivan Šuker i Zlatko Mateša opovrgnuli su i tvrdnje o visini javnog duga. Po Šukerovim riječima, javni je dug smanjen za 630 milijuna dolara u odnosu na 1991. godinu, a danas nije veći od 25 posto BDP-a. On je također naglasio da je pola javnog duga naslijeđeno iz bivše Jugoslavije, te da je Hrvatska u samostalnost krenula s minusom od 5,8 milijardi dolara. Hadezeovce je branio i Mate Granić (DC). Po njegovoj ocjeni; dug od 46 milijardi kuna je velik, “ali je niži od mastriških kriterija”.

Većina je zastupnika u raspravi o izvršenju lanjskog proračuna istakla kako protekle godine nisu ispunjeni najvažniji ciljevi gospodarske politike, kao što su povećanje zaposlenosti i industrijske proizvodnje. Za Damira Kajina (IDS) najinteresantniji .dio izvješća, uz onaj o smanjenju društvenog bruto proizvoda, govori o 80 tisuća novih nazaposlenih u 1999. u odnosu na prethodnu godinu. Podatak da Hrvatski zavod za zapošljavanje nije potrošio 84 milijuna kuna s kojima se moglo otvoriti 1500 novih radnih mjesta, Kajin drži uvredljivim, a isto je ocijenio i podatak da Fond za dugoročno finanćiranje stanogradnje nije utrošio planiranih 150 milijuna kuna.

Javni dug Hrvatske, kako je iznio Branko Štulić, pomoćnik ministra financija, iznosi 46,2 milijarde kuna. Od te cifre na vanjski dug otpada 29,4 milijarde kuna, a na unutarnji 16,7.

Uz državna jamstva od 21,5 milijardi kuna ukupnij avni i jamstveni dug države popeo se na 67,7 milijarde kuna ili 47,2 posto BDP-a. Iz toga slijedi da je Tušekova računica preciznija od Šukerove.