Doduše, njihov susret s dužnosnicima Račanove vlade bio je više protokolaran nego radan jer su u Hrvatsku doputovali zbog međunarodne financijske konferencije u Dubrovniku. Ali, razgovor s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i ministrom financija dr Matom Crkvencem ipak je rezultirao odlukom da misija MMF-a ponovo dođe u Hrvatsku tijekom srpnja.

To znači da je Hrvatska sada ipak korak bliže sklapanju novoga stand-by aranžmana s MMF-om, koji je bio stavljen pod veliki upitnik. Budu li pregovori u srpnju pozitivni, novi stand-by aranžman Vlada bi mogla ugovoriti već u rujnu ove godine.

Iako je Vlada još u svibnju službeno pozvala misiju MMF-a da tijekom lipnja dođe u Zagreb, taj poziv nije 'konzumiran' jer su predstavnici MMF-a i Svjetske banke čekali da vide što će sve poduzeti Vlada kako bi počela s realizacijom struktiurnih reformi o kojima se do sada razgovaralo.

Naime, MMF i Svjetsku banku uglavnom zabrinjava hoće li Vlada moći držati pod kontrolom kretanje plaća u javnim poduzećima, odnosno hoće moći zaustaviti rast mase plaća u javnom sektoru. U biti, MMF traži da se kretanje plaća u javnom sektoru uskladi s kretanjem plaća u gospodarstvu; ne zanimaju ih visine plaća u pojedinim javnim poduzećima, nego ukupni iznos mase plaća koju država mora osigurati, tvrdi naš sugovornik iz Vlade.

Precizno rečeno, plaće moraju biti usklađene do studenoga ove godine, i to je sada najvažniji zahtjev inozemnih financijera. U Banskim dvorima taj zahtjev ne vide kao problem jer je smanjenje javne potrošnje jedna od glavnih odrednica i Vladine politike. Podsjetimo, već prilikom donošenja ovogodišnjeg proračuna, Vlada je smanjila masu plaća u javnom sektoru za pet posto.