DUBROVNIK - U organizaciji Hrvatske narodne banke jučer je u Dubrovniku počela šesta međunarodna konferencija o gospodarstvima u tranziciji u čijem radu osim predstavnika Vlade RH sudjeluje oko 60 dužnosnika MMF-a, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, Banke za međunarodna poravnanja, te ekonomskih znanstvenika s najuglednijih svjetskih sveučilišta i institucija među kojima je i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju prof. dr. Robert A. Mundell. Tema ovogodišnjeg dubrovačkog skupa je “Tečajna politika i financijska ranjivost tržišta u nastajanju”.

- O spornim točkama je teško govoriti, više je riječ o tome kako riješiti probleme koje u Hrvatskoj imamo. Jedan od njih je kolika će biti dimenzija državnog proračuna, kakva će se voditi politika plaća, kako ćemo uspjeti rješavati probleme umirovljenika. To su važna pitanja o kojima razgovaramo i ne bih rekao da u vezi s njima postoje neke velike razlike, već da postoji interes obje strane da se pronađu optimalna rješenja. Naprosto, to su naši problemi, a ne problemi MMF-a, ali mi zajedno s predstavnicima MMF-a tražimo rješenja.

- Predstavnici MMF-a uvijek će upozoriti da svaka zemlja mora voditi računa o tome da svoju potrošnju uskladi sa svojim mogućnostima. Mi smo do sada ostvarivali zaduživanja u inozemstvu radi toga da bismo refinancirali stare dugove, ali ako bismo nastavili trošiti više nego što stvaramo, morali bismo se u narednom razdoblju zaduživati za domaću potrošnju bez da ostvarujemo investiranje i razvoj, što ne bi bilo dobro. Zato moramo uskladiti sve oblike potrošnje s realnim mogućnostima zemlje. Upravo je to ono o čemu razgovaramo s MMF-om.

- Nama MMF ne naređuje što trebamo učiniti, već njegovi predstavnici žele od nas čuti odgovor na pitanje kako ćemo staviti u korelaciju proračunske prihode i izdatke. Najveći problem je što u prošloj godini nismo vratili i u ovoj godini ne vraćamo dospjela inozemna dugovanja koja iznose ukupno 9 milijardi dolara, potrošenih za obranu zemlje, ali i na kriminal u prošlom sustavu. MMF želi ocijeniti hoće li se i nova Vlada RH zaduživati da bi svjetsku akumulaciju trošila na neprofitabilne investicije, glupu potrošnju i hoštapleraj.

Kako smo saznali u razgovoru sa Slavkom Linićem i dr. Matom Crkvencem, novi standby aranžman sa Svjetskom bankom uslijedit će kad se postigne usklađivanje interesa, a to se očekuje na jesen.

- Vlada RH trenutačno proučava neka važna pitanja i podatke o kojima bitno ovisi proračun za trogodišnje razdoblje, od 2001. do 2003. godine. Na proračun za tekuću godinu koji je Vlada hitno morala izraditi na kratkoročnoj osnovi u nedostatku konkretnih saznanja o fiskalnoj situaciji, nemamo bitnih većih primjedbi. Ja sam sada ovdje u neformalnom posjetu, ali sam imao i neke daljnje razgovore da bih čuo Vladine namjere za daljnje tri godine.

- S obzirom da je dug nešto malo iznad 40 posto domaćeg bruto proizvoda, on nije jako visok i mi vidimo mogućnost Hrvatske da ga servisira. U navedenom iznosu nije samo javni dug, već je i privatni dug. Mi očekujemo da će se s poboljšanjem stanja u hrvatskom gospodarstvu, posebno u turističkom sektoru, poboljšati i stanje platne bilance, a time olakšati i servisiranje stranog duga, istaknuo je Hans Flickenschild.