FINANCIJE Povrat duga umirovljenicima već stvara probleme kreatorima proračuna

Prije ili kasnije Vlada je morala javno priznati kako je njezinia socijalna politika dvosjekli mač.

Naime, ministar financija posve je jasno rekao kako novac u proračunu za sve te potrebe nije unaprijed osiguran, što znači da se te obveze mogu ispuniti samo uz smanjivanje nekih drugih prava i istodobno uvodenje dodatnih opterećenja poreznih obveznika. Po osnovi povrata duga umirovljenicima Vlada u proračunu za 2001. godinu mora osigurati 2,1 milijardu kuna, a za dječji doplatak dodatnih 780 milijuna kuna. Znači, samo te dvije preuzete obveze traže gotovo tri milijarde kuna više u novom proračunu, čije je punjenje već sada neizvjesno. Iako resorni ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović govori kako će se povrat duga umirovljenicima osigurati i od prodaje državnih poduzeća, ta je mogućnost nimalo vjerojatna. Bez obzira na koju se varijantu druge faze privatizacije HT-a odlučila Vlada - javna ponuda dionica na burzi ili prodaja dionica strateškom partneru - prihod od HT-a popunit će rupu u ovogodišnjem proračunu, a ne onom za 2001. godinu. Čak ako novac od prodaje dionica na burzi i stigne u proljeće iduće godine, unaprijed je potrošen.

Na zaradu od privatizacije Ine ili HEP-a, pak, ne može računati tijekom 2001. jer će tek krajem te godine početi djelomična privatizacija energetskog sektora, kao što je predviđeno upravo prihvaćenim planom energetske reforme. Mogući prihod od prodaje preostalih državnih banaka (Croatia, Dubrovačka, HPB) ili od Croatia osiguranja zanermariv je u odnosu na potrebe.

Već sada može iščitati nekoliko pravaca Vladine proračunske politike u idućoj godini. Prvo, Vlada će dodatno smanjiti određena prava i povlastice koje sada postoje. Teško je predvidjeti koje, ali svakako treba računati da će na udar doći razne olakšice pri uvozu, da će se revidirati mnoga prava branitelja, itd. Morat će se smanjiti državna administracija, vojska i policija, uključujući i smanjenje broja zaposlenih i plaća ujavnim poduzećima. Ministar financija već sada najavljuje nužnost povećanja budžetskih prihoda po osnovi dodatnih opterećenja. Treća mjera mogla bi, znači, biti veći porezi, najvjerojatnije veće trošarine. Pogotovo što su to najelastičniji porezi i u svijetu uobičajen način za dodatno prikupljanje proračunskog novca.

Vjerojatno će se pogurati i standby aranžman koji Vlada planira sklopiti s MMF-om. Jer, ememefovci stalno upozoravaju kako se ne može smanjivati prihode proračuna (čitaj poreze) ako se prije toga ne smanje rashodi, a kamoli kada rashodi rastu, kao što je sada slučaj . Ne čudi stoga što je i premijer Ivica Račan svoje ministre upozorio da malo opreznije iznose obećanja, a pogotovo brojke u kunama. Očito da ni u samoj Vladi ne vjeruju kako će gospodarski rast u 2001. biti toliki da bi pokrio sve nove troškove.