Hrvatska duguje Rivkinu milijun dolara?

WASHINGTON, 1. srpnja - Slučaj odvjetnika Davida Rivkina i njegova zastupanja Hrvatske i optuženih bosanskih Hrvata pred ICTY-jem našao se u subotu na naslovnoj stranici »Washington Posta«. Novinar Jeffrey Smith u dopisu iz Zagreba naslovljenom »Spor washingtonskog odvjetnika s Hrvatskom« podsjeća da je Hrvatska svojedobno angažirala Rivkina kao zastupnika pred Haaškim sudom. Nova vlada, piše Smith, odrekla se Rivkinove strategije obrane i odbija platiti oko milijun dolara njegova honorara za prva tri mjeseca ove godine.
»Predsjednik Stipe Mesić javno je ustvrdio da su Rivkinovi savjeti, za koje je plaćeno između 9 i 10,5 milijuna dolara, bili štetni za hrvatske interese«, piše »Washington Post«.
List prenosi i izjavu tog odvjetnika koji primjedbe ocjenjuje »posve nepoštenima«, jer je pravnu pomoć i savjete davao »u najboljoj mogućoj vjeri«. U tekstu se navodi da je čikaška odvjetnička tvrtka »Pedersen and Houpt« tužila hrvatsku vladu potražujući pola milijuna dolara iz ugovora zaključenog u vrijeme predsjednika Franje Tuđmana a u washingtonskoj tvrtki »Patton Boggs« tvrde da im Hrvatska duguje 150 tisuća dolara. Od pojedinosti washingtonski dnevnik prenosi riječi Rivkina da ga nije bilo briga odakle dolazi novac za njegove usluge, ali se sjeća da je neke honorare isplaćivao »Centar za pravnu pomoć i socijalnu skrb«, za koji »Washington Post« piše da je bio »negdje u BiH, u dvosobnom uredu na gornjem katu meteorološke stanice«.
Washingtonski odvjetnik tvrdi da ima novi, dvogodišnji ugovor s Hrvatskom potpisan u prosincu i poriče da su otkazane njegove usluge. Također napominje da ugovoreni honorar nije pretjeran je je »Microsoft platio više od toga za šest mjeseci zastupanja«. Smith piše da je Rivkinovo zastupanje u Den Haagu i ranije bilo sporno. Navodi da je 1998. i 1999. godine u četiri navrata tužiteljstvo ICTY-ja pokretalo pitanje sukoba interesa odvjetnika koji je istodobno zastupao Hrvatsku i optužene Hrvate iz BiH. Rivkinovo odbijanje suradnje s ICTY-jem također je bilo upitno. On je, piše »Washington Post«, prije šest mjeseci pred Sudom zanijekao postojanje takve strategije iako je 1997. godine u pismu hrvatskim dužnosnicima tvrdio da tadašnja tužiteljica ICTY-ja Louise Arbour optužnice podiže vođena političkim motivima, a da »o ratu zna onoliko koliko vidi na kanadskoj televiziji«.
Nina Bang-Jensen, izvršna direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu, američke udruge koja se zalaže za progon osumnjičenih ratnih zločinaca, zgranuta je takvim razmišljanjima »jednog američkog odvjetnika, koji govori da je Sud politički motiviran umjesto da uvjeri (hrvatske) vlasti u potrebu poštivanja vladavine prava«. U opširnom članku »Washington Posta« se usputno spominju i dvojbe oko ugovora »Bechtela« i »Enrona« s Hrvatskom o izgradnji autoputa i električne centrale. Pritom se napominje da je ugovor s »Enronom« nedavno izmijenjen a onaj s »Bechtelom« je u realizaciji. (Hina)