Ustavni sud: Hrvati, Bošnjaci i Srbi konstitutivni u cijeloj BiH

SARAJEVO, 2. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Hrvati, Bošnjaci i Srbi konstitutivni su na cijelom području Bosne i Hercegovine! To je, u najkraćem, sažetak vjerojatno najbitnije odluke što ju je Ustavni sud BiH donio od svoga utemeljenja i koja bi mogla imati povijesno značenje za budućnost cijele zemlje, ali i odnosa u regiji. Kako je službeno priopćeno, odluka je donesena na redovitoj sjednici Ustavnoga suda održanoj 30. lipnja i 1. srpnja, nakon okončanja rasprave o preostalom dijelu zahtjeva za ocjenjivanje suglasnosti Ustava RS i Ustava Federacije BiH s Ustavom Bosne i Hercegovine, odnosno Daytonskim mirovnim sporazumom.
»Na temelju članka 58. Poslovnika Ustavnog suda BiH, Sud je nakon vijećanja donio djelomičnu odluku kojom je ocijenjeno da nisu u suglasnosti s Ustavom BiH članak 1. Ustava Republike Srpske, riječi "država srpskog naroda" i članak 1. Ustava Federacije BiH u dijelu koji glasi "Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi" i u dijelu kojim se proklamiraju "suverena prava"«, navedeno je u priopćenju Ustavnoga suda. Dodaje se da ni alineje 1, 2, 3 i 5 preambule Ustava RS nisu u suglasnosti s Ustavom BiH, te da će o preostalom dijelu zahtjeva u tom predmetu Sud odlučiti na idućoj sjednici.
Podsjetimo, riječ je o odredbama entitetskih ustava što proizlaze iz pitanja konstitutivnosti poput upotrebe službenog jezika, načina civilnog zapovijedanja vojskom i slično.
Sudska odluka, koju su entitetski parlamenti obvezni primijeniti u roku od tri mjeseca, ima dalekosežno značenje. U konačnici, ona bi čak mogla učiniti besmislenim sadašnji unutarnji ustroj zemlje koja je još čvrsto podijeljena međuentitetskim i etničkim crtama razdvajanja. Sve posljedice takve odluke zasad je nemoguće predvidjeti, a bit će posebno zanimljivo vidjeti kako će se ona odraziti na izborni proces. Opći izbori u BiH, naime, trebali bi biti održani u studenom, no postojeći model u nekim bi se svojim dijelovima mogao pokazati suprotnim Ustavu.
Proces provedbe odluke bit će također iznimno zanimljiv. Nije tajna da unutar zemlje postoje vrlo oprečna mišljenja o tom pitanju. U Republici Srpskoj posebno su protiv uvođenja načela konstitutivnosti svih naroda na cijelom prostoru zemlje jer, prema nekim procjenama, takva odluka praktički ruši ratne stečevine. Donedavno je i službena hrvatska politika u BiH bila protiv toga. No, čini se da je promjena te hrvatske politike bila onaj jezičac na vagi koji je stvorio potrebno ozračje za donošenje odluke.
Još nije službeno priopćeno kako je teklo samo glasovanje, no doznaje se da je odluka donesena tijesnom većinom u deveteročlanom Ustavnom sudu, gdje uz po dva bosanska Hrvata, Srba i Bošnjaka sjede i trojica stranaca.
Međunarodna zajednica - dojam je - snažno podržava provedbu odluka Suda. Alexandra Stiglmayer, s kojom smo razgovarali u nedjelju, rekla nam je da »Ured visokoga predstavnika smatra da se odluke sudove moraju poštovati«. Podsjetila je na odluku Ustavnoga suda iz kolovoza prošle godine o neustavnosti Zakona o Vijeću ministara. Odluka je provedena usprkos određenom kašnjenju nakon što je Ustavni sud donio dodatnu odluku, koja je implicirala da će Vijeće ministara biti nelegalno ako se ne izmjeni zakon što regulira rad tog tijela, a nije bio usuglašen s Ustavom.
U svakom slučaju, mogu se očekivati burne reakcije. Jedni slave smatrajući da je Bosna i Hercegovina napokon na putu da postane normalna država, dok su drugi razljućeni i drže da bi ovo mogao biti uvod u neki novi rat u budućnosti.

Alenko Zornija