ZAGREB - Premda je šestorka pred izbore najavljivala da će dolaskom na vlast provesti rigoroznu štednju u svim tijelima državne vlasti, u hrvatskom parlamentu, po nekim ocjenama i dalje se previše troši. Sve što je vladajuća koalicija poduzela na smanjenju tih troškova, bilo je rezanje plaća parlamentaraca. Oni međutim i dalje uživaju sve povlastice kao i za vrijeme hadezeove vlasti - na primjer, neograničeni besplatni prijevoz svim prometalima, od autobusa do aviona, a više od polovice saborskih zastupnika koji ne žive u Zagrebu u vrijeme zasjedanja uredno na državni trošak spava u elitnim zagrebačkim hotelima.

Haeselesov zastupnik Vilim Herman izračunao je da bi se premještanjem tih zastupnika iz hotela u iznajmljene stanove, godišnje moglo uštedjeti oko 5 milijuna proračunskih kuna. Naime, ako se uzme u obzir da u Zagreb putuje najmanje 80 zastupnika, i da saborske sjednice traju najmanje dva tjedna u mjesecu, nije teško izračunati da se na njih - uz cijenu noćenja od nekih 700 kuna - mjesečno troši više od pola milijuna kuna. Na godišnjoj razini, samo na noćenja narodnih poslanika odlazi najmanje 6 milijuna kuna.

S druge strane, mjesečni najam bolje garsonijere u centru Zagreba ne stoji više od 500 njemačkih maraka, ili 2.000 kuna. Po toj računici, godišnji smještaj spomenutih osamdeset zastupnika-putnika ne bi koštao više od 1,7 milijun kuna, i to neovisno o tome koliko traju zasjedanja.

Zastupnik Herman naglašava da njegova računica nije precizna, jer ne raspolaže točnim podacima o broju zastupnika koji koriste hotelski smještaj. Kako će evidenciju dobiti uskoro, najavljuje tematsku raspravu o toj temi na svom Odboru za izbor i imenovanja u tijeku izvanredne sjednice u srpnju. On očekuje da će njegovi kolege u Saboru podržati tu ideju i pokazati odgovornost prema poreznim obveznicima, te da će se to pitanje riješiti u narednih šest mjeseci.

No, u Saboru bi po njegovom mišljenju trebalo uvesti i druge racionalizacije osim materijalnih. Tu podrazumijeva bolju organizaciju rada oba parlamentarna doma, bolju organizaciju dnevnog reda, znatno bolju organizaciju rada na relaciji parlament - vlada i obrnuto. Naglašava da bi se parlamentarci u svojim raspravama najprije morali baviti državnim prioritetima, odnosno gospodarskim i socijalnim pitanjima. Ali, poručuje Herman, to ne ovisi samo o radu Sabora, već dobrim dijelom i o njegovoj komunikaciji s Vladom.

Posljednjih mjeseci sabornica je sve praznija, pa se čak čini da su problemi s kvorumom gori nego u vrijeme dokje parlament vodio HDZ. Ponekad postoje objektivne okolnosti za nedostatak kvoruma, na primjer putovanja parlamentarnih izaslanstava u inozemstvo, ali sve to tvrdi Herman - ne bi smjelo bitno utjacati na kvorum. On stoga načelno podržava model novčanih kazni kojim bi se sankcioniralo “markiranje” zastupnika sa sjednica, ali taj model - kaže – “mora biti pravno utemeljen, i za njega su potrebna usuglašavanja, a ne jednostrani istupi kojima bi bilo tko od nas u javnosti sticao jeftine političke hodove”. Prijedlog novčanih kazni, naime, potekao je nedavno iz redova zastupnika HDZ-a.