Običnom smrtniku za 40 godina staža 1.400 kuna, zastupniku za 20 godina najmanje 8.000!

ZAGREB, 2. srpnja - Iako postoji koncept prijedloga prema kojemu bi se saborske mirovine barem donekle približile mirovinama ostalih »povlaštenih« kategorija umirovljenika, Vlada zasad nije raspravljala o njegovom upućivanju u proceduru. To znači da će se mirovine saborskih zastupnika još neko vrijeme računati po dvostruko povlaštenim pravilima - uz povlastice kad je riječ o godinama staža potrebnim za odlazak u mirovinu, i uz povlastice pri izračunu mirovine, potvrdila je u razgovoru za Vjesnik pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze.
Naša sugovornica pritom ističe kako tvrdnje iz novinskih naslova da se saborske mirovine kreću između 12 i 20.000 kuna nisu točne, jer ti iznosi, uz mirovine, uključuju i beneficije na koje imaju pravo zastupnici koji su obavljali određene dužnosti (primjerice dužnost predsjednika saborskog odbora). Da je tome tako, dodaje pomoćnica ministra, potvrđuje i odredba iz rečenog zakona, prema kojoj saborske mirovine ne mogu biti više od 85 posto od iznosa zadnje plaće koju je zastupnik ostvario u Saboru, a njihove se plaće kreću oko 12.000 kuna. No, to ne umanjuje činjenicu da sustav po kojemu se utvrđuju zastupničke mirovine nije u skladu s općim mirovinskim sustavom. Terze pritom ističe i činjenicu da Vlada nije bila predlagač zakona kojim se, među ostalim, utvrđuju i prava zastupnika na mirovinu, nego da je to bio Sabor.
Štoviše, u to je vrijeme već postojao koncept prijedloga zakona o uključivanju zastupničkih mirovina u opći mirovinski sustav. Prijedlog je, ističe Terze, sačinjen neposredno nakon donošenja Zakona o mirovinskom osiguranju i tada ga je trebalo samo doraditi, a uključio bi produljenje obračunskog razdoblja za izračun mirovine s jedne na deset najpovoljnijih godina, te izračun mirovine po formuli iz općeg mirovinskog sustava. Na sličan su način, podsjetimo, prošle godine s općim mirovinskim sustavom izjednačeni vojni umirovljenici i umirovljenici MUP-a, pri čemu je uzeta u obzir i potreba da se visina mirovine prilagodi težini i specifičnostima zanimanja. Naime, iako se njihova mirovina računa po općoj formuli, osobni bodovi uvećavaju im se za 45 posto, što jamči veće mirovine od mirovina običnih smrtnika. To se, smatra Terze, može primijeniti i na saborske zastupnike.
No, od Vlade se u to vrijeme tražilo samo mišljenje na Zakon o pravima i obvezama zastupnika koji je predložio Sabor, uz očitu namjeru da se Zakon usvoji što prije. Mišljenje Vlade je - podsjetimo i na taj detalj - u prvome navratu bilo negativno, no Zakon je, uz određene izmjene, ipak usvojen.
»Razgovarala sam tada s potpredsjednikom Sabora Matom Arlovićem koji je to objasnio potrebom da se to razdoblje "pokrije" bilo kakvim zakonom, jer su se saborske mirovine tada određivale u privremenom, paušalnom iznosu«, ističe Terze i dodaje kako je joj je potpredsjednik Sabora kazao da zastupnici ne bi bili protiv zakona kojim bi se izjednačili s općim miroviskim sustavom.
No, u tu je tvrdnju ipak teško ne posumnjati, uzme li se u obzir činjenica da je izglasan zakon u koji je uključena i odredba po kojoj on vrijedi i za »stare« mirovine (Zakon se, naime, retrogradno primjenjuje i na zastupnike koji su mirovinu ostvarili prije njegova donošenja), te činjenica da su njime određeni uvjeti kao iz bajke. Saborski zastupnik, naime, u mirovinu može kad napuni 55 godina (zastupnice sa 50), ako je ostvario 20 godina staža i u Saboru proveo polovicu mandata, odnosno dvije godine. U mirovinu može i sa 15 godina staža, pod uvjetom da je izabran u tri mandata i da je u svakome odradio barem dvije godine. Mirovina zastupnika ne može biti manja od 65 posto od zadnje plaće koju su ostvarili (uz današnju plaću od približno 12.000 kuna, to je oko 8.000 kuna!), a u većini je slučajeva i veća. S druge strane, običan smrtnik u mirovinu može tek sa 65 godina (žene sa 60), uz najmanje 15 godina staža, no većina će raditi do 40 godina. Minimalna mirovina je pritom određena na 0,82 posto od prosječne državne brutto plaće za svaku godinu staža. A to za umirovljenika sa 40 godina staža, uz današnji prosjek plaće, iznosi - 1.485 kuna!