Vjesnik: 4. 7. 2000.
Umirovljenici šalju peticije i traže da se veće cijene u domovima odgode do iduće godine
ZAGREB, 3. srpnja - Peticija trešnjevačkog Centra za skrb o starijim osobama upućena ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću, sa zahtjevom da se povećanje cijena u domovima umirovljenika odgodi do početka iduće godine kad bi trebale rasti mirovine, nije jedina. Peticiju su poslali i umirovljenici iz Zadra, a i Vjesnik prima pozive stanara domova umirovljenika koji traže da taj zahtjev prenesemo Vidoviću.
Većini umirovljenika s kojima smo razgova
rali mirovina neće neće biti dovoljna za podmirenje cijene doma nakon 20-postotnog povećanja participacije. Mnogi ističu da su s najavom povećanja cijena do stvarnog troška smještaja od 3.200 do 3.600 kuna - izgubili mir. I oni kojima su u participaciji dosad pomagala djeca kažu da to s povećanjem cijena neće biti moguće. Tako nam se javila korisnica jednog zagrebačkog doma umirovljenika koja smještaj u dvokrevetnoj sobi plaća 1.730 kuna i kojoj djeca, s obzirom da ima 1.280 kuna mirovine, mjesečno nadoplaćuju 450 kuna. Kako joj od mirovine ne ostane ni kuna, djeca joj povremeno donesu voće, kupuju sapun, šampon, poneki lijek... Ona ističe da njena obitelj za nju već sad troši više no što može, tako da veću cijenu participacije neće moći podmiriti. Naime, od početka srpnja će ju smještaj u domu stajati oko 2.076 kuna, što znači da bi djeca trebala nadoplaćivati oko 800 kuna!
No, pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi Željko Rački ističe da ni jedan korisnik koji dom ne može platiti neće izgubiti mjesto u domu. Jednako je i s onima kojima obitelj neće moći platiti veću participaciju. Za te će korisnike nadležni centri za socijalnu skrb provesti postupak za oslobađanje od veće cijene, pri čemu će se uzeti u obzir ukupno materijalno stanje obitelji, kaže on. Tako će oni koji dobiju pozitivno rješenje centra i dalje plaćati istu participaciju, a ostatak će namirivati država. Veću cijenu doma plaćat će samo oni kojima je mirovina dovoljna ili im djeca mogu pomoći. Nema razloga da oni koji imaju dovoljno za smještaj ne plaćaju sami, kaže Rački, jer će to omogućiti da se državni novac usmjeri onima kojima je to zaista potrebno.
Kako doznajemo, srpanjsko poskupljenje domova je posljednje prije no što se provede kategorizacija domova. Tom kategorizacijom odredit će se razlike u cijenama smještaja s obzirom na starost objekta, broj jednokrevetnih i dvokrevetnih soba, broj i strukturu zaposlenih... Tek nakon toga utvrdit će se i postotci povećanja cijena za iduću godinu, do kada u Ministarstvu rada planiraju povećati participaciju do stvarne cijene troška smještaja u dom.
Što to u domu stoji 3.600 kuna?
Što to u domu umirovljenika stoji 3.200 ili 3.600 kuna, na koliko se procjenjuje trošak smještaja, pitaju nas korisnici zagrebačkih domova, napominjući da troškovi mjesečne prehrane prema njihovim saznanjima ne mogu prelaziti 500 kuna.
Troškove smještaja u domu čine i izdaci za energiju, uredski materijal, čišćenje, gorivo, higijenske potrepštine itd., ali i plaće zaposlenika, saznajemo u jednom domu. Naši sugovornici pritom upozoravaju da mnogi korisnici ne vode računa o tome da u domu imaju svakodnevnu skrb djelatnika, i to 24 sata dnevno, a samo bi to, da su kod kuće i da plaćaju tuđu pomoć, stajalo i više od smještaja u domu.
Naime, cijena jednog sata kućne njege i pomoći dosad je iznosila 25 kuna, a od 1. srpnja stajat će 35 kuna. Ako netko treba tu pomoć samo tri sata dnevno pet puta tjedno, uz cijenu od 25 kuna, plaćao ju je oko 1.500 kuna mjesečno. Nakon povećanja cijena to će ga stajati oko 2.100 kuna, kažu naši sugovornici i naglašavaju da tome treba pridodati i sve druge troškove.
Marijana Matković