Jutarnji list: 5. 7. 2000.
MERRILL LYNCH
Prve inozemne packe hrvatskoj vlasti nakon izborne pobjede stižu zbog proračunaZbog porezne politike ugrožen je no
vi sporazum s MMF-omHrvatski visoki fiskalni deficit može biti ove godine financiran prihodima od privatizacije i državnih obveznica, ali u 2001. i 2002. to više neće biti izvedivo. Ako zemlja želi izbjeći značajnije smanjenje kreditne sposobnosti, nova vlada mora se suočiti s rastućim fiskalnim problemom, kaže Merrill Lynch
Piše: Andrea Koščec
Nakon tapšanja po ramenu izbornih pobjednika došlo je vrijeme i za prve ocjene njihovih poteza povučenih nakon 3. siječnja. Stručnjaci Merrill Lyncha, ugledne svjetske analitičke kuće, u svojem izvještaju od lipnja upozoravaju kako fiskalni deficit u ovoj godini neće biti niži nego lani, kada je, prema njihovim procjenama, dosegnuo 8,4 posto BDP-a. Kako kažu, izvršenje proračuna od siječnja do ožujka bilo je loše. No još lošije je, nastavljaju, njegovo značajno pogoršanje u travnju, nakon što je predstavljen novi proračun. Prihodi od poreza na dohodak, dobiti tvrtki, PDV-a... su pali. Stoga, smatraju da trebaju smanjiti preporuku za seriju A i B državnih obveznica unatoč njihovu visokom spredu.
U porezn
oj politici ne vide elemente koji će smanjiti proračunski deficit, pa stoga smatraju da neće biti ni najavljenog sporazuma s MMF-om.Hrvatski vrlo visoki fiskalni deficit, prema njihovu mišljenju, može biti financiran tijekom ove godine kroz prihode od privatizacije i povećano izdavanje državnih obveznica.
- Ali u 2001. i 2002. to više neće biti izvedivo. Ako zemlja želi izbjeći značajnije smanjenje kreditne sposobnosti, nova vlada mora se suočiti s rastućim fiskalnim problemom - poručuju stručnjaci Merrill Lyncha.
No, to su samo naglasci iz izvještaja, dok se u nastavku daju objašnjenja za tako pesimistične ocjene. Na prvom mjestu, upozorava se kako službeni podaci značajno podcjenjuju deficit. U tom pogledu osvrnuli su
se i na vrijeme dok je HDZ bio na vlasti.Porez
ne promjene bez učinkaTvrde kako je za vrijeme svoje vladavine HDZ dobro uspijevao voditi fiskalnu politiku, ali da je tijekom prošle godine dopustio da deficit jako naraste: prema službenim podacima deficit središnje vlade bio je manji od dva posto BDP, ali je lani, čini se, porastao na čak 8,4 posto BDP-a. Podsjećaju kako su se tra
nsferi Mirovinskorn fondu i plaće u javnom sektoru povećale tijekom 1999. Izdaci su se, prema njihovim podacima, povećali za 14 posto uglavnom zbog povećanja transfera mirovinskom i zdravstvenom fondu. U međuvremenu, tekući prihodi opali su lani za 4,8 posto, za što je uglavnom zaslužna recesija.Ono što više zabrinjava stručnjake Merrill Lyncha su promjene izbornih pobjednika u poreznom sustavu. Podsjetili su kako su prije izbora prošle zime, stranke koje sada čine vladajuću koaliciju obećale smanjenje poreza. Kada su ušli u vladu podigli su prag neoporezivog dijela dohotka i ukinuli porez na dobit za reinvestirani profit. Od 1. li
pnja, smanjili su poreze na dohotke i povećali trošarine.- Očekuje se da će neto učinak posljednjih promjena biti nula tvrde u Merrill Lynchu te pojašnjavaju kako je to, prema njihovu mišljenju, propuštena prilika da se smanji fiskalni deficit. Brine ih št
o su promjene napravljene na brzinu i što nisu koordinirane s MMF-om.Međutim, to nije sve. Jer tvrde kako će napredak prema MMF-ovu programu biti težak!
MMF nitko nije pitao
- S obzirom na ozbiljnost hrvatskih fiskalnih problema i ograničavajući broj stručnjaka, koji se mogu nositi s tim, vjerujemo da bi Hrvatska izvukla velike beneficije iz MMF-ova. programa. MMF bi osigurao disciplinu i koherentnost ekonomske politike što se sada ne primjećuje. Hrvatske vlasti kažu kako rade prema 18-mjesečnom standby a
ranžmanu s MMF-om, što bi u teoriji moglo biti potpisano u rujnu. Međutim, jasno je kako nisu spremni da donesu tešku odluku koja bi bila potrebna da bi se postigao dogovor s fondom. Također primjećujemo kako su odluke koje se tiču financijske politike donesene tijekom ove godine ad hoc, bez primjerenih konzultacija s MMF-om, što se očekuje ako vlada stvarno želi postići sporazum s fondom - poručuju iz Merrill Lyncha.Odgoda poskupljuje mirovinsku reformu
Kod mirovina su, prema mišljenju Merrill Lyncha, tri
glavna problema povećanje broja umirovljenika koje treba "uzdržavati" opadajući broj zaposlenih, dug prema umirovljenicima, koji se procjenjuje da iznosi oko 50 milijardi kuna odnosno 30 posto BDP-a te izdašne isplate invalidima i veteranima Domovinskog rata.Podsjeća se kako je bivša vlada pripremila mirovinsku reformu sukladno reformama koje su već primijenjene u Mađarskoj i Poljskoj, ali da, je nova vlada reformu odgodila do 2002., ali postoji opasnost da se prolongira čak do 2003. godine. Merrill Lynch upozorava: što se reforma dulje odgađa, to je veći njezin trošak! Što se pak tiče duga prema umirovljenicima iz 1992. i 1993. godine, a koji je Ustavni sud priznao 1998. i na čemu je sadašnja vlada i dobila izbore jer je tijekom izbora priznala dug, zasad
nije određena točna svota niti način vraćanja.- Ako se sreže fiskalni deficit u srednjoročnom razdoblju, vlada treba ograničiti veličinu tih plaćanja na minimum koji je politički prihvatljiv - savjetuje Merrill Lynch.