Novi list: 6. 7. 2000.

NAKON PRIJEDLOGA IZ HSLS-a DA BUDIŠA ZAUZME GRANIĆEVO MJESTO U VLADI

HSLS-u PRIJETI NOVI RASCJEP?

Moguć rascjep između pristaša koalicije sa SDP-om i onih koji smatraju da HSLS može ostati na vlasti i u koaliciji s HDZ-om

ZAGREB - Budišinom HSLS-u, najjačem koalicijskom partneru SDP-a, prijete nove trzavice, a u najgorem slučaju u toj stranci može se dogoditi rascjep - između pristaša koalicije sa SDP-om i onih koji smatraju da HSLS može ostati na vlasti i u eventualnoj koaliciji s HDZ-om. Tako je, otprilike, jedan dužnosnik iz Banskih dvora prekjučer neslužbeno komentirao vijest iz “Nacionala”, prema kojoj skupina ljudi iz HSLS-a predlaže Draženu Budiši da povuče iz Vlade vicepremijera dr. Gorana Granića i da sam preuzme njegovu dužnost. I premijer Ivica Račan u povodu te vijesti u utorak je dvaput izjavio kako ne isključuje mogućnost da se radi o “tektonskom poremećaju” unutar HSLS-a.

Neki ljudi u HSLS-u, a riječ je o mlađim kadrovima desne opcije u koju navodno spada i pomoćnik ministra gospodarstva Josip Kardun, žele udaljiti Granića iz Vlade. Zamjeraju mu preveliku političku bliskost s premijerom Ivicom Račanom i SDP-om, kao i nedovoljno obavješćivanje svojih stranačkih kolega o zbivanjima u Banskim dvorima. Oni smatraju da bi dolazak Budiše u Banske dvore pomogao samom HSLS-u, ali i znatno učvrstio Račanovu Vladu.

No, Granić je, po mišljenju promatrača, ovdje ipak sporedan faktor, jer spomenuti krugovi iz HSLS-a zapravo imaju drugi cilj, a to je zadobiti naklonost Budiše tako što bi zadovoljili njegove političke ambicije koje su ostale neispunjene nakon njegova poraza na predsjedničkim izborima, kao i staviti na težak ispit samog Račana i njegov odnos prema predsjedniku HSLS-a.

Mnogi su još u veljači upozoravali Račana da bi Budiši trebao pronaći neko rezervno mjesto u slučaju poraza na izborima, ali sam predsjednik HSLS-a odbijao je takvu pomisao, igrajući na sve ili ništa i vjerujući da će pobijediti Mesića. No, posljednjih mjeseci na vidjelo izbija Budišino nezadovoljstvo zbog drugorazrednog položaja, što je pomutilo i njegove odnose s Račanom.

Premijer se ne bi želio odreći Gorana Granića, zbog njegove marljivosti i stručnosti, ali u utorak je ipak izjavio da bi on i šestorka razmotrili mogući službeni prijedlog HSLS-a o ulasku Budiše u Vladu kad u rujnu dođe do njezine rekonstrukcije. U svakom slučaju, Račanu ne bi bilo lako riješiti taj prijepor. Ako bi on i šestorka odbili ulazak Budiše u Banske dvore, HSLS-ovi protivnici suradnje s SDP-om likujući bi kazali: “Jesmo li rekli da HSLS nema što tražiti sa SDP-om? Nije li prirodnije da HSLS surađuje s HDZ-om?” Ako bi sam Budiša odbio tu rošadu, i dalje bi ostao bez ikakve državne funkcije, te bi mu HDZ još upornije nudio neko važno mjesto pod uvjetom da uđe u koaliciju koja bi uključila HDZ, a isključila SDP.

Iako Dražen Budiša odbija te ponude, očito je da je posrijedi borba za njegovo pridobivanje, i to na široj političkoj sceni. Poznato je da se zbog odnosa snaga u Parlamentu svaka koalicijska vlada nužno mora temeljiti na SDP-u (47 zastupnika), ili na HDZ-u (43), kao dvjema najbrojnijim strankama. Međutim, ni jedna od tih stranaka ne može formirati Vladu ako ne pridobije barem HSLS (24). Račan je to unaprijed znao, pa je nakon smrti Gojka Suška u proljeće 1998. pridobio Budišu za glavnog partnera. Danas naklonost predsjednika HSLS-a nastoje preoteti krugovi iz HDZ-a, ili oni koji su bliski toj stranci.

B. PODGORNIK