Koliki dio hrvatskog bruto domaćeg proizvoda je primjereno trošiti na isplatu mirovina? Više ili manje nego na zdravstvo, školstvo, obranu? Više ili manje nego na otplatu inozemnih i domaćih dugova, na fundamentalna znanstvena istraživanja i tehnološki razvitak? Na poslove obrane (uključujući doprinose za mirovine) hrvatska ove godine planira potrošiti 4,8 milijarde kuna, za obrazovanje 6,5 milijardi. Za rekreaciju građana, kulturu i religiju državni proračun planira potrošiti manje od jedne milijarde kuna. Istodobno, hrvatski umirovljenici trebali bi ove godine primiti oko 24 milijarde kuna - 20 milijardi iz fonda mirovinskog osiguranja i gotovo četiri milijarde iz državnog proračuna. Ako se ispune prognoze i hrvatski bruto domaći proizvod dosegne ove godine 150 milijardi kuna, zdravstvo će u njemu sudjelovati s nešto manje od devet posto, obrazovni sustav će potrošiti 4,3 posto, a na otvaranje radnih mjesta za vojsku nezaposlenih država će potrošiti oko pola postotka domaćeg proizvoda. Istodobno, umirovljenici će u raspodjeli tog kolača sudjelovati sa 16 posto: gotovo dvaput više nego zdravstvo, četiri puta više nego školstvo, 32 puta više nego zapošljavanje onih koji bi trebali zaraditi novac za mirovine.

Ove godine hrvatski umirovljenici primit će tri milijarde dolara, novac kojim bi se mogle sagraditi tri autoceste Zagreb - Split, kupiti 30 novih prekooceanskih jumbo jetova, sagraditi dvije najveće na svijetu tvornice mikroprocesora, otvoriti 100.000 novih radnih mjesta u uslužnim djelatnostima. Pojedinačne su mirovine u prosjeku mizerne, ali njihov je ukupni udjel u općoj društvenoj raspodjeli golem: ekonomska politika koja bi taj udjel još povećala bila bi krajnje neodgovorna,čak hazarderska.

Pa ipak je hrvatska vlada odlučila još dublje posegnuti u proračunske prihode i umirovljenieima u sljedećih deset godina isplatiti 22,7 milijardi kuna. Ta je Vladina odluka duboko pogrešna. Ali, ne zato što bi povećanje prosječne mirovine za manje od deset posto bilo pretjerano i preveliko, nego zato jer je Vlada, prije nego što se odlučila baciti na trošenje novca poreznih obveznika, trebala učiniti nešto drugo. Onima koji su to zaslužili trebala je povećati mirovine najprije tako da smanji broj umirovljenika, odnosno da s popisa umirovljenika izbaci one koji tamo ne pripadaju.

Baš kao što je započela reviziju generalskih invalidnina vlada šestorice trebala je pokrenuti i reviziju svih mirovina stečenih od nastanka samostalne hrvatske države. Uz većinu onih koji su u mirovinu otišli zasluženo i zakonito, postoji veliki broj ljudi koji su stekli mirovinu nelegalno i nemoralno, koristeći priliku koju je stvorila hadezeova administracija s namjerom da se riješi "viška" zaposlenih, a da ih ne pretvori u statistički nezaposlene ljude koji će još više pokvariti idilu hadezeova "gospodarskog čuda".

Početkom prošle godine među hrvatskim umirovljenicima samo je polovica (točno 53 posto) bila u dobi za mirovinu! Od početka osamdesetih godina do kraja devedesetih broj hrvatskih umirovljenika se udvostručio. S odnosa jedan umirovljenik na četiri zaposlena, Hrvatska je došla do gotovo izjednačenog broja umirovljenika i osiguranika. Početkom osamdesetih, manje od pola milijuna umirovljenika dijelilo je novac iz fonda koji je stvaralo 1,8 milijuna radnika, a danas dvostruko veći broj, ili milijun umirovljenika mora preživjeti na fondu u koji doprinose uplaćuje 400.000 radnika manje.

Svojim paklenim planom da i dio radno sposobnih ljudi pošalje u mirovinu, HDZ je prouzročio inflaciju mirovina i proveo masovnu pljačku onih osiguranika koji su odradili cijeli propisani vijek ili su stvarno na radu postali invalidi. A koliko ljudi u Hrvatskoj prima nezasluženu ili mitom stečenu mirovinu, to nitko ne zna. Protiv liječničkih komisija koje su u invalidsku mirovinu masovno slali zdrave ljude pokretani su kazneni postupci, ali mirovina zbog toga, koliko je poznato, još nikome nije oduzeta. A kad bi Vlada identificirala samo deset posto lažnih umirovljenika, ostali bi dobili deset posto veću mirovinu i bez da time dovede na rub bankrota cijelo hrvatsko gospodarstvo.