Reforma tajnih službi: SZUP, HIS i dvije vojne službe, koordinator Vlada

Način imenovanja šefova vojnih službi nije još definiran / Predstavio sam model i predsjedniku Mesiću i premijeru Račanu i dobio suglasnost obojice da ga predočim javnosti, rekao je Granić / Nestaje niz nepotrebnih tijela, definira se odgovornost Vlade i izuzetno bitna uloga UNS-a u nadzoru restrukturiranja sustava i rada službi

ZAGREB, 6. srpnja - »Konačan prijedlog koncepcijske reforme tajnih službi rezultat je rada stručnjaka iz Predsjednikova ureda, Vlade i Sabora. Nova koncepcija je sustav za koji vjerujemo da će u operativnom i nadzornom smislu u idućem razdoblju dati prave rezultate. U osnovi će postojati četiri tajne službe, a koordinacija poslova i radnih zadataka bit će na razini Vlade«, rekao je Goran Granić, zamjenik premijera, na konferenciji za novinare u četvrtak. Na konferenciji je sudjelovao i Tomislav Karamarko, aktualni šef Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS).
Prema Granićevim riječima, te četiri službe su - SZUP, HIS i dvije vojne službe.
Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) postaje vladina agencija, izlazi iz sastava Ministarstva unutarnjih poslova i bavi se unutarnjim poslovima. Paralelno funkcionira Hrvatska izvještajna služba (HIS) koja također postaje vladina agencija, ali sa zadaćom da prikuplja obavještajne podatke u inozemstvu. HIS će također djelovati kao samostalna agencija. Zatim su tu dvije vojne tajne službe - Vojno-sigurnosna služba i Obrambena vojno-obavještajna služba koje će djelovati u sklopu Ministarstva obrane, odnosno Glavnog stožera. Koordinaciju operativnih poslova službi pratit će Vladin ured za koordinaciju rada obavještajno-sigurnosnih službi.
»UNS ili Agencija, odnosno kako god će se zvati takvo tijelo nakon preimenovanja, dobiva dvije važne funkcije - izvještajnu i nadzornu. Neće se baviti operativnim poslovima, zadržat će strategijsku funkciju i da bi se osigurao kvalitetan nadzor, ravnatelja UNS-a imenovat će predsjednik države. Odbori Hrvatskog državnog sabora obavljat će nadzor kao i dosad, ali s jasnijim zadaćama nakon što se ujesen donesu svi potrebni zakoni«, razjasnio je dr. Granić.
Odgovarajući na novinarska pitanja, vicepremijer je istaknuo da način imenovanja šefova vojnih službi nije definiran, ali da to u ovom trenutku postavljanja koncepcije i nije presudno.
»Takva pitanja rješavat će se zakonima. Postoji mogućnost da ih imenuje predsjednik države na prijedlog ministra ili Vlade, ali osnova svega je postaviti dobar koncept, kostur koji će se moći dobro nositi sa zadaćama. Detalji su trenutačno manje važni«, rekao je Granić. Dodao je da se mogu i promijeniti nazivi tajnih službi kad budu točno definirani zakoni, a da se sada zbog jasnoće u javnosti barata dosadašnjim nazivljem.
»UNS ne gubi nego jača svoju ulogu nadzorom rada svih ostalih službi. Taj je nadzor posebno bitan. Mi se ne želimo baviti operativom jer mnogo će posla biti za UNS kroz funkciju središnje strateške analitike te u pojedinim situacijama i krovne, strateške koordinacije. Sve će biti vrlo čvrsto i jasno definirano zakonima i oko toga neće moći biti nikakvih nesporazuma. Ukratko, ono što je danas SONS (Savjet za obranu i nacionalnu sigurnost), u većem će dijelu preuzeti UNS koji ostaje pri predsjedniku države, a ono što je danas KOS ili koordinacija obavještajnih službi, dakle skup svih šefova tajnih službi, preselit će se na razinu Vlade. A Vladin ured bavit će se operativom, a ne analitikom i nadzorom, što ostaje u našim rukama«, objasnio je Karamarko koncepciju budućeg funkcioniranja i međusobnih odnosa službi.
»Na pitanje hoće li s takvim sustavom biti zadovoljan i Predsjednik, jedino što mogu reći jest da mislim da svi možemo biti zadovoljni jer je riječ o uravnoteženom sustavu i bitno racionalnijem nego dosad«, izjavio je Karamarko. »Nadodao bih samo da sam osobno predstavio predsjedniku Mesiću takav model, također i premijeru Račanu i dobio suglasnost obojice da ga predstavim javnosti«, kazao je vicepremijer.
»Dvadeset djelatnika HIS-a sada je na raspolaganju Vladi.
Zakon je to riješio tako da oni koji imaju do 15 godina radnog staža, godinu dana su na raspolaganju, a oni iznad toga dvije godine. Što će biti, kako će biti raspoređeni, sada još ne znamo. Riječ je o stvarima koje će se rješavati na operativnoj razini«, odgovorio je Karamarko na pitanje o tome što je točno od informacija koje su u javnosti krenule o preustroju HIS-a.
Dalje je o promjenama progovorio i vicepremijer Granić.
»Osnovne izmjene treba promatrati na nekoliko razina. Mijenja se koncepcija i iako je bilo raznih prijedloga, nakon pomnih analiza utvrđeno je da u ovoj prvoj fazi preustroja sustava nacionalne sigurnosti, za koju ne bih htio prognozirati koliko će trajati, ostanu četiri službe. Unutarnji preustroj službi stalna je zadaća i one moraju raditi da se prilagode zadaćama koje su im predviđene zakonima i Ustavom.
Druga razina je racionalizacija i uspostava lanca odgovornosti.
Nestaje niz nepotrebnih tijela, definira se odgovornost Vlade na razini operativnog vođenja tih službi te izuzetno bitna uloga UNS-a u nadzoru restrukturiranja sustava i rada službi«, rekao je Granić.
Prema Karamarkovim riječima, osjetno jača uloga saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku koji ima pravo nadzora i nad UNS-om i nad svakom od službi pojedinačno, čime se parlamentu vraća njegova prava snaga i uloga u demokratskom društvu.