Slobodna Dalmacija: 9. 7. 2000.

ŽELJKA ANTUNOVIĆ S ČELNICIMA IMOTSKE KRAJINE
Siromašne općine će ići na bubanj

Dođite s gotovim projektima, konkretnim pokazateljima kako i na koji način iskoristiti prirodne, ljudske i stručne resurse i država će pomoći Imotskoj krajini. Općine koje se same ne budu mogle financirati treba ukinuti, rekla je Željka Antunović

Piše: Braco ĆOSIĆ

IMOTSKI — Država je spremna pomoći Imotskom i Imoćanima, dapače to i hoće, ali ne na način kako se to radilo za mandata prijašnje Vlade, kada se novac iz proračuna dijelio šakom i kapom u propale tvrtke, a da se njihova budućnost nije naslućivala. Vi Imoćani ste poduzetni ljudi, dođite s gotovim projektima, konkretnim pokazateljima kako i na koji način iskoristiti prirodne, ljudske i stručne resurse i država će ovom kraju pomoći. Općine koje se same ne mogu financirati treba ukinuti. Osnovni su to naglasci iz rasprave što ju je s čelnim ljudima imotske lokalne samouprave, imotskim gospodarstvenicima i djelatnicima društvenih aktivnosti nešto više od četiri sata vodila potpredsjednica Vlade RH Željka Antunović. Uz nju, sastanku u imotskoj gradskoj vijećnici nazočni su bili saborski zastupnici Vesna Podlipec, Marin Jurjević i Ante Grabovac, član Županijske skupštine dr. Tihomir Radić i pročelnik Županijskog ureda za gospodarstvo Vicencije Biuk.
Informirajući potpredsjednicu Vlade o uistinu katastrofalnoj gospodarskoj i socijalnoj slici grada i Imotske krajine, imotski gradonačelnik Ante
Lončar istaknuo je zabrinjavajući pad broja žitelja u gradu, ali i u cijeloj Krajini. Sveukupni proračun grada i osam općina iznosi oko devet milijuna kuna, a u samom Imotskom godišnji prihod po glavi stanovnika iznosi 347 kuna. Početkom Domovinskog rata uposlenih je bilo nešto više od 6000, a danas ta brojka ne prelazi tisuću. Slične rasprave čule su se od svih osam načelnika općina koji su jednoglasno izjavili da je rješenje pitanja opstanka Imoćana na ovim prostorima upravo odluka Vlade da se Imotski i cijela Imotska krajina proglase područjem od posebne državne skrbi. Poseban naglasak u raspravi dan je teškim uvjetima djelatnosti Dječjeg vrtića u Imotskom, koji se financira novcem jedinica lokalne samouprave.
— Vidim da je i gospodarska i socijalna slik
a uistinu katastrofalna, no vi ste ti koji morate potencirati smjernice kojima ćete izići iz krize. Osobno smatram da je Imotska krajina previše isparcelizirana malim jedinicama lokalne samouprave koje jednostavno ne mogu egzistirati. Što se tiče gorućeg problema Dječjeg vrtića, želim se prvo ograditi i istaknuti kako nisam izjavila da Imotskom ne treba vrtić, nego da se snimi cjelokupna slika stanja u toj predškolskoj ustanovi - što i koliko joj lokalna samouprava duguje, koliki je broj uposlenih, je li realan ili nije. Dostavite te podatke, pa će stručne službe ocijeniti vaše traženje i ako se pokaže potreba za pomoć, država će zasigurno pomoći — istaknula je Željka Antunović.
Zastupnik Ante Grabovac po prvi put je javno objelodanio i smisao projekta koji
je vrlo zanimljiv za Imotsku krajinu. Radi se, rekao je Grabovac, o projektu izgradnje vodonatapnog sustava za Imotsko-bekijsko polje koje se nalazi dijelom u Hrvatskoj, a dijelom u susjednoj državi BiH. Taj projekt je u sklopu Pakta o stabilnosti gdje su već osigurana i sredstva, i na Imoćanima je da krenu u akciju, kako bi se konačno bogomdani resursi Imotskog polja iskoristili, što je jedina šansa ovoga kraja, istaknuo je Grabovac.
— Dajte zdrave projekte, okrenite se svojim resursima, a država će pomoći
zaključila je Željka Antunović.