Svjetski moćnici »onemoćali« na Prevlaci!?

Mandat Promatračke misije Ujedinjenih naroda na Prevlaci trebao bi se produljiti do 15. siječnja iduće godine. To je u izvješću Vijeću sigurnosti predložio glavni tajnik UN-a Kofi Annan. U dokumentu podnesenom petnaestorici članova Vijeća sigurnosti, Annan ocjenjuje stanje na Prevlaci mirnim i stabilnim i izražava nadu da će Hrvatska i SR Jugoslavija obnoviti razgovore o mirnom rješenju tog pitanja.
To je osmo produljenje mandata Promatračke misije UN-a na Prevlaci, a da se u međuvremenu to pitanje zapravo nije pomaklo s mrtve točke. Službeni Zagreb je nekoliko puta do sada upozoravao Vijeće sigurnosti, glavnog tajnika i UN u cjelini na neprihvatljivost politike Beograda i opasnu popustljivost međunarodne zajednice spram te politike. Jednostavno, odbijajući prihvatiti činjenicu da je Prevlaka oduvijek bila hrvatski teritorij i da se nalazi unutar međunarodno priznate granice Republike Hrvatske, Miloševićev režim u Beogradu nastoji u vezi s Prevlakom stvoriti tobože ključno pitanje sigurnosti i malne opstanka SR Jugoslavija. Upornim odbijanjem da prihvati stajalište Badinterove komisije, na čije arbitriranje je pristao, Milošević ucjenjuje međunarodnu zajednicu i čini je taocem svoje ekspanzionističke politike.
Iako se u najnovijem izvješću glavnog tajnika UN-a izrijekom navodi da je stanje na Prevlaci mirno, stanovnicima tog dijela Hrvatske teško je shvatiti zašto već puno desetljeće ne smiju obrađivati svoja polja, zašto ne smiju loviti ribu na područjima na kojima su to njihovi preci činili stoljećima. Za stanovnike tog dijela Hrvatske, Prevlaka nije ni sigurnosno niti teritorijalno, nego pitanje preživljavanja i svakodnevne egzistencije. Zato u najmanju ruku čudno zvuči preporuka glavnog tajnika UN-a da Republika Hrvatska obnovi razgovore sa SR Jugoslavijom o mirnom rješenju tog pitanja. Hrvatska nikad nije ni prekidala takav razgovor, no Beograd nije o Prevlaci htio raspravljati drukčije, nego kao o teritorijalnom problemu, tražeći bezuvjetno da taj dio hrvatskog juga uđe u sastav SR Jugoslavije. Miloševićeva politika, koja je za taoca uzela međunarodnu zajednicu, može rješavanje pitanja Prevlake otezati u nedogled. Zato i UN i Vijeće Europe moraju odlučno podržati stavove Zagreba i Podgorice da se Prevlaka riješi bez Beograda, ali u skladu s trajnim europskim opredjeljenjem o nepromjenjivosti granica i razvijanju dobrosusjedskih odnosa svih država.
Svako drugo rješenje i pristanak na dugoročne ucjene iz Beograda pretvaraju Prevlaku u novu neuralgičnu točku europskog jugoistoka, ali krivnju za taj razvoj događaja neće se moći pripisati Zagrebu. Odgovornost je u New Yorku, Washingtonu i u drugim svjetskim centrima političke i vojne moći.