SENZACIONALAN NALAZ REVIZORICE U POSLOVANJU ZAGREBAČKOG SUDA
Iz sefa Županijskog suda nestalo14 milijuna DEM!
* Pet predsjednika Županijskog suda nije imalo uvid u rad šefice računovodstva Anđele Mrkić
Boris Osim

Žao mi je, više ne želim davati nikakve izjave vezane za slučaj naše pokojne šefice računovodstva. To ću uraditi tek kada šesteročlana komisija, u čijem su sastavu djelatnici Ministarstva pravosuđa i Županijskoga suda, potpiše nalaz. A to neće biti prije jeseni - tim nas je riječima odbio Miroslav Šumanović, predsjednik zagrebačkog Županijskog suda.
Na taj ga je korak, dodao je, navelo pisanje dijela tiska o navodnom nestanku novca i sumnjivom poslovanju u vrijeme kada je te poslove vodila Anđela Mrkić, rođena Milotić.
- I dnevni i tjedni tisak naveo je događaje za koje nema nikakvih čvršćih dokaza - ustvrdio je predsjednik Suda.
Miroslav Šumanović, inače poznat kao sudac koji novinarima ne zatvara vrata, spomenuo je tako i napis u jednom tjedniku, u kojemu je dana riječ kćeri pokojne Anđele Mrkić-Milotić, da neprikriveno optuži djelatnike zagrebačkog Županijskog suda. Pritom je rečeno kako je komisija koja je pregledala poslovanje, odnosno stanje blagajne, njenoj iznenada preminuloj majci, šefici računovodstva, napakirala kriminalno poslovanje!
Anđela Mrkić radila je kao računarski službenik u zagrebačkom Županijskom sudu čak 33 godine. Posljednje 23 godine - preminula je potkraj travnja ove godine - bila je šefica računovodstva. Dakle, vodila je i, kako se kaže, izvanproračunske novčane operacije. Što znači da je imala potpunu kontrolu nad rukovanjem tzv. corpora delicti, odnosno nad zaplijenjenim novcem, oružjem i zlatninom, te nad novčanim kaucijama onih koji su se mogli braniti sa slobode. Šefica računovodstva je 19. travnja 1989. godine prijavila provalu u automobil, pri čemu su ukradene na stotine dokumenata o izvanproračunskom poslovanju Županijskog suda.

Tajanstvena provala u automobil
Potkraj 1989. godine u Ministarstvo pravosuđa i uprave na položaj načelnika došao je pravosudni djelatnik Branko Košutić i napravio program inspekcije svih općinskih i županijskih sudova u Hrvatskoj. Na popisu je bio i zagrebački Županijski sud. Nalaz revizorice Ministarstva pravosuđa bio je katastrofalan, a dokument je supotpisao i B. Košutić. Jedna od njegovih konstatacija je glasila:
"Iz utvrđenog činjeničnog stanja slijedi nedvojbeni zaključak da je postupanje oduzetim predmetima, oružjem, novcem i dragocjenostima u tom sudu više nego zabrinjavajuće."

Prošlo je vrijeme i Anđela Mrkić, o kojoj su svi imali iznimno visoko mišljenje, umrla je u 56 godini. Sudski službenici su od njezine kćeri dobili ključeve blagajne i komisija je nakon pregleda u nalazu, među ostalim, napisala kako su, s obzirom na onu tajanstvenu provalu u automobil Anđele Mrkić, nastale bezbrojne računovodstvene rupe u načinu njezina poslovanja. Pojedini nestali dokumenti mogli bi se tek teoretski rekonstruirati! Pa autorica nalaza dipl. oec. Melanija Petričević, uz ostalo, u tekstu navodi:
"U poslovanju šefice računovodstva upitne su materijalne vrijednosti, novac i ostalo, koje dosežu čak tisuću milijardi onih starih inflacijskih jugodinara"!
Prema službenim informacijama, koje smo dobili od Hrvatske narodne banke, ta je svota u ono vrijeme vrijedila čak više od 14 milijuna DEM!

Načelo suključarstva
Kako se moglo dogoditi da Anđela Mrkić, desetljećima cijenjena stručnjakinja u svojema poslu, nikada nije stegovno odgovarala? O tome smo razgovarali sa svim dosadašnjim predsjednicima zagrebačkog Okružnog, odnosno Županijskog suda. Prvi naš sugovornik bio je Vjekoslav Vidović, poslije znan kao predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora.

- Bio sam predsjednik zagrebačkog Okružnog suda od 1964. pa do 1972. godine. Čitao sam novinske napise o tome slučaju i zaprepašten sam. U vrijeme mojega predsjednikovanja Anđela Mrkić bila je službenica računovodstva. Nikada nije bilo problema oko corpora delicti. Ako me pitate jesam li komisijski predao predsjedničku stolicu mome nasljedniku Milku Gajskom i je li pritom bilo riječi o nekoj komisijskoj kontroli poslovanja računovodstva Okružnog suda, moj je odgovor ovaj: naprasno sam, demonstrativno 1972. godine, kada su počeli uhićivati studentske lidere proljećare, napustio zgradu Okružnog suda. I nikada se više u toj zgradi nisam pojavio. Dakle, nije bilo nikakve primopredaje. Inače, koliko su meni poznati propisi o čuvanju corpora delicti u nekom sudu, moram istaknuti da je valjalo poštovati načelo suključarstva. Dakle, nije tek jedna osoba mogla rukovati privremeno zaplijenjenim vrednotama - upozorava gospodin Vidović.

Presude bez naputka o tome što s corpora delicti
Sljedeći naš sugovornik bio je Milko Gajski, Vidovićev nasljednik, koji je sudačku karijeru počeo u Orahovici, a završio je kao predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske.
- Nisam čitao novinske napise o tome jer sam se upravo vratio s Jadrana. No, prema onome što čujem od vas - meni sve to ipak nije baš jasno. Ponajprije, ako pamtim, poslovanje sudskih računovođa privremeno oduzetim stvarima trebala je kontrolirati stalna komisija Ministarstva pravosuđa. Nadalje, začuđuje me tvrdnja one inspektorice koja je obavljala reviziju potkraj 1989. godine da većina sudskih presuda u krivičnim slučajevima nije sadržala i naputak o tome što s corpora delicti. Vratiti ih ili ne. Pa to je zakonski diktat - upućuje gospodin Gajski.
Što se pak tiče novčanih pologa, Milko Gajski kaže kako je bio običaj da se u sudsku blagajnu polažu štedne knjižice, a ne gotovina. I on se čudi nalazu revizije s kraja 1989. godine da novac od prodaje zaplijenjene zlatnine i slično nije završio u državnom proračunu, nego, prema nalazu revizorice Melanije Petričević, u blagajni zagrebačke Gradske skupštine!
Nakon što je 1989. godine Milko Gajski postao predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske, naslijedio ga je Božidar Rumenjak. Iskusni sudac neko je vrijeme proveo izvan pravosuđa jer je bio predsjednik zagrebačke općine Medveščak.

- Kada sam se vratio u Okružni sud, nije bilo neke komisijske primopredaje dužnosti. Tako nisam stekao ni neposredan uvid u način rada šefice računovodstva. No, nakon one provale u automobil Anđele Mrkić, zatražio sam kontrolu poslovanja - rekao je gospodin Rumenjak.

Zatraženo i razrješenje nekih sudaca
I tako je napisan "Zapisnik povodom nadzornog uvida u postupanje i rad s oduzetim predmetima u Okružnom sudu u Zagrebu, koji je obavljen od 13. do 28. prosinca 1989., i 4. siječnja 1990. godine". Međutim, bez obzira na katastrofalan nalaz, Anđela Mrkić je i dalje obavljala posao šefice računovodstva!
Novi predsjednik zagrebačkog Županijskog suda bio je Vojko Madirazza, koji je svojega prethodnika zamijenio o Božiću 1990. godine. Predsjednik je bio sve do 1996. godine. Na dužnost je, kaže, stupio "na uobičajen način". Tako otprve i nije imao uvida u poslovanje računovodstva. I danas kaže:
- S tim je polozima bio vrag. Sve je trebalo vještačiti, odrediti novčanu vrijednost zaplijenjenoga, ali se to nije tako radilo.
Nakon takva saznanja predsjednik Madirazza zatražio je podrobnije podatke o nekim spornim primjerima.
- Zatražio sam i razrješenje nekih sudaca - rekao nam je.
Ali, kojih - to nije želio reći!
- Sačekajmo nalaz najnovije komisije. Ništa više od toga ne želim reći - zaključio je razgovor.
Onda je na scenu stupio Miroslav Šumanović, posljednji u slijedu predsjednika zagrebačkog Županijskog suda u vrijeme kada se slučaj odvijao, odnosno kada je napokon stavljen pod posebno revizorsko povećalo. Ni on nije uz protokolarnu pompu preuzeo dužnost pa tako nije imao posebnoga uvida u poslovanje Anđele Mrkić. I on je o pokojnici uvijek slušao sve najpohvalnije.
Valja nam, dakle, sačekati jesen i nalaz komisije, ali jedno pitanje ostaje nezaobilazno: kako je nakon pustih godina pohvala za rad i pet predsjednika suda tek nakon smrti Anđele Mrkić izbio skandal?

Za Ramuščaka nema šokantnog nalaza
Marijan Ramuščak, danas predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske, bio je zamjenik ministra pravosuđa i uprave.
- O slučaju sam čitao u novinama. Ne znam za neki šokantan revizijski nalaz - mirno je rekao Ramuščak.
Ali već često spominjani Košutić drukčije misli:
- Poslao sam nalaz na sve relevantne adrese, pa i u vrh ministarstva u kojemu sam radio kao načelnik!

Zlatni "escajg" iz suda na Brijune
O sudskom corpora delicti bivši predsjednik suda V. Vidović ispričao je i jedan neobičan događaj.
- Davnih je godina od nekog optuženika bio zaplijenjen skupocjeni jedaći pribor, zlatni. I nestao je, odnosno našao se na Brijunima. No, u priču s "escajgom" nije se smjelo dirati sve dok je on bio pod kontrolom ondašnjeg zabrebačkog SUP-a - rekao je gospodin Vidović.

Da su revizije kojima se bavio Branko Košutić bile prijeko potrebne, svjedoči i slučaj zagrebačkog Općinskog suda.
- I u tom sam sudu svojedobno otkrio niz nezakonitosti pri rukovanju corpora delicti. Ali nakon toga stanje se temeljito izmijenilo - tvrdi gospodin Košutić.
U razgovoru s Đurom Sessom, današnjim predsjednikom najvećeg suda u Hrvatskoj, zabilježili smo i ovo:
- Već je moj prethodnik Rajko Bagić počeo otklanjati nepravilnosti, a ja sam to nastavio. Danas se sve dragocjenosti oduzete od osoba podvrgnutih krivičnom postupku pohranjuju u Privrednoj banci. Povremeno, kada se nakupi više oduzete zlatnine, nakit se procjenjuje i stavlja na dražbu, a novac završava u državnom proračunu. Ne strahujemo od bilo kakve kontrole rada našega računovodstva - tvrdi gospodin Sessa.